Strane subvencije u Europskoj uniji (EU) nerijetko su se zadnjih godina pojavljivale kao tema s obzirom da su se mnoge europske tvrtke žalile kako one podrivaju ravnopravnost tržišne utakmice. Riječ je o financijskim potporama vlada država koje nisu članice EU-a tvrtkama koje posluju u EU-u.
Od sredine 2023. godine počelo se u EU s primjenom regulative o stranim subvencijama (FSR) koja treba ispraviti poremećaje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, a Bruxelles je sada objavio konkretnije smjernice koje se tiču primjene te regulative.
“Zadnjih godina čini se da su strane subvencije stvorile poremećaj na europskom unutarnjem tržištu pružanjem primateljima nepoštene prednosti u slučaju akvizicija tvrtki i dobivanja ugovora u okviru javne nabave. Prije FSR-a subvencije koje su davale zemlje EU-a bile su pod strogim nadzorom u kontekstu europskih pravila o državnim potporama, no subvencije iz trećih zemalja nisu bile provjeravane. Cilj FSR-a je pozabaviti se tim jazom i omogućiti Europskoj komisiji da procijeni i ispravi eventualna kršenja ravnopravne tržišne utakmice izazvana stranim subvencijama”, poručuju iz Bruxellesa.
U smjernicama je objašnjeno kako Europska komisija utvrđuje je li strana subvencija uzrokovala narušavanje tržišnog natjecanja, kako se uspoređuju narušavajući i pozitivni učinci strane subvencije te da Komisija ima ovlast zatražiti prethodnu prijavu u slučajevima koji su ispod pragova za koje je ona obvezna.
Što se procjene narušavanja tiče, Bruxelles će, nakon što utvrdi da je neko poduzeće koje posluje u EU ostvarilo korist od strane subvencije poduzeti dva koraka kako bi se izvidilo je li tržišno natjecanje narušeno.
“Prvo će ispitati jača li se stranom subvencijom konkurentski položaj poduzeća u EU-u. U drugom koraku Komisija će razmotriti učinak na tržišno natjecanje tako što će analizirati bi li se zbog subvencije mogli promijeniti konkurentsko ponašanje i tržišna dinamika poduzeća na štetu drugih subjekata. Smjernice donose neiscrpan popis primjera subvencija za koje se može smatrati da narušavaju tržišno natjecanje”, navode iz Bruxellesa.
Kod procjene narušavanja, ako se tvrtka pri formuliranju uvjeta svoje ponude oslanjala na stranu subvenciju, podnesena ponuda će se usporediti s drugim ponudama u istom postupku i procjenama javnog naručitelja kako bi se ustanovilo je li ona neopravdano povoljna. Bit je procijeniti proizlazi li prednost ponude u znatnoj mjeri iz strane subvencije ili iz drugih opravdanih faktora.
Europska komisija će također usporediti negativne učinke strane subvencije s njezinim mogućim pozitivnim učincima, odnosno procijeniti je li se ti pozitivni učinci mogu ostvariti bez narušavanja tržišne utakmice.
Ako pozitivni učinci nadmašuju negativne, Bruxelles neće uložiti prigovor dok u suprotnom slučaju može prihvatiti ponudu poduzeća da preuzme određene obveze ili uvesti korektivne mjere.
U određenim okolnostima, prije svega ako sumnja da su relevantnim poduzetnicima u zadnje tri godine dodijeljene strane subvencije, Europska komisija može provesti prethodno preispitivanje stranih financijskih doprinosa u postupku javne nabave.
“Cilj nam je osigurati da se europska poduzeća natječu pod jednakim uvjetima, a ove nove smjernice daju uvid u mjere koje se poduzimaju u slučaju negativnih učinaka stranih subvencija na javne natječaje. Na postupke javne nabave EU-a primjenjujemo načela zasluga i poštenog postupanja te tako štitimo jedinstveno tržište i jamčimo da javna ulaganja u cijeloj Europi i dalje doprinose vodećem položaju industrije i konkurentnosti”, izjavio je izvršni potpredsjednik Europske komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stephane Sejourne.
Inače, FSR uspostavlja tri istražna postupka.
Jedno su istrage oko postupaka javne nabave kada je procijenjena vrijednost ugovora najmanje 250 milijuna eura i pri čemu su uključeni financijski doprinosi izvan EU-a.
Drugo su istrage oko spajanja i preuzimanja, odnosno tržišne koncentracije kada kupljena tvrtka, jedna od tvrtki koje sudjeluju u spajanju ili cijeli zajednički poslovni pothvat ima promet veći od 500 milijuna eura te su uključene strane primile stranu financijsku potporu koja prelazi 50 milijuna eura u prethodne tri godine.
Pročitajte još:
Treća je stavka mogućnost da Europska komisija pokrene istragu na vlastitu inicijativu vezanu za sve druge tržišne situacije gdje strane subvencije mogu izazvati poremećaj ravnopravnog tržišnog natjecanja.
Poznato je da je, primjerice, Pelješki most u Hrvatskoj gradila kineska tvrtka i takav bi projekt zasigurno potencijalno bio jedan od poslova iz područja javne nabave na koji bi se mogle primijeniti sada objavljene smjernice.
