Europska komisija iznijela je, nakon tri odgađanja uslijed prijepora i konzultacija sa zemljama članicama, prijedlog zakonskog okvira ili akta o ubrzavanju industrijske proizvodnje kojemu je cilj povećati potražnju za niskougljičnim tehnologijama i proizvodima podrijetlom iz Europske unije (EU).
Drugim riječima, ideja je potaknuti proizvodnju, poduprijeti rast europskih poduzeća i otvaranje radnih mjesta te ubrzati prelazak industrije na čišće tehnologije.
To je sve dio napora da se poveća globalna konkurentnost EU-a u skladu s preporukama koje je u izvješću o budućnosti EU-a iznio nekadašnji guverner Europske središnje banke Mario Draghi.
“Akt o ubrzavanju industrijske proizvodnje uvodi ciljane zahtjeve o proizvodnji u EU-u i niskougljične zahtjeve za javnu nabavu i programe javne potpore u strateškim sektorima kao što su čelik, cement, aluminij, automobili i tehnologije s nultom neto stopom emisija. Taj bi se okvir mogao proširiti i na druge energetski intenzivne industrije. Države članice uspostavit će i jedinstveni digitalni postupak izdavanja dozvola kako bi se pojednostavnili i ubrzali projekti proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija”, navodi Europska komisija.
Ambicija je Bruxellesa da se do 2035. godine udio industrijske proizvodnje u europskom bruto društvenom proizvodu poveća sa 14,3 posto iz 2024. na 20 posto.
U prijedlogu, kojega tek trebaju potvrditi Europski parlament i zemlje članice, zadržava se otvorenost EU-a trgovini i ulaganjima, ali uz promicanje reciprociteta u javnoj nabavi.
“Zemlje koje poduzećima iz EU-a nude usporediv pristup tržištu, uključujući one koje su stranke sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi ili imaju sporazum o slobodnoj trgovini ili carinskoj uniji s EU-om, imaju pravo na jednako postupanje”, poručuju iz Bruxellesa.
U slučaju velikih ulaganja iznad 100 milijuna eura u strateške sektore u kojima jedna treća zemlja kontrolira više od 40 posto globalnog kapaciteta u novom zakonskom okviru se utvrđuju uvjeti kojima se osiguravaju visokokvalitetna radna mjesta, inovacije, prijenos tehnologije i najmanje 50 posto zaposlenih u Europi. Aktom se želi ojačati gospodarska sigurnost EU-a i otpornost njegovih lanaca opskrbe.
U dobroj mjeri novi se propisi odnose na Kinu jer će se primjenjivati na izravna strana ulaganja veća od 100 milijuna eura u baterije, električne automobile, solarne panele ili kritične sirovine.
“Kinezi u biti dođu u EU, izgrade tvornicu, zaposle na tisuće kineskih radnika i samostalno vode tvornicu s malo lokalne dodane vrijednosti”, prenosi Euronews riječi jednog europskog dužnosnika.
Ovi potezi Europske komisije dolaze nakon što je u europskim energetski intenzivnim industrijama te automobilskoj proizvodnji izbrisano oko 200 tisuća radnih mjesta. Prognoza je da bi u ovom desetljeću samo u automobilskoj industriji moglo nestati 600 tisuća radnih mjesta dok Kina preplavljuje EU svojim izvozom i gradi tvornice koje jedva da zapošljavaju lokalno stanovništvo.
“Suočene s globalnom neizvjesnošću bez presedana i nepoštenom konkurencijom europske industrije mogu računati da će ovaj zakon dati poticaj potražnji i jamčiti otporne dobavne lance u strateškim sektorima”, izjavio je europski povjerenik za industriju Stephane Sejourne.
U velikim ulaganjima u EU strano vlasništvo neće moći prelaziti 49 posto, a jedan posto globalnih prihoda ulagača bi trebalo usmjeriti prema europskom istraživanju i razvoju te bi se najmanje 30 posto proizvodnje trebalo odvijati unutar EU-a.
“Europa nije supermarket. Ona mora biti tvornica”, ustvrdio je spomenuti europski dužnosnik.
Priprema ovog prijedloga prošla je kroz mnoge revizije, a jedan je dužnosnik Europske komisije napomenuo da su bile 44 promjene u zadnji čas u materijalu od 100 stranica.
Pročitajte još:
Prijedlog podrazumijeva proširenje statusa europskog podrijetla na proizvode koji dolaze iz trgovinskih partnera s kojima postoji reciprocitet u ugovorima o slobodnoj trgovini, posebice kad je riječ o ugovorima za javnu nabavu. To isključuje SAD i Kinu, no problem je što to može zahvatiti i pouzdane partnere poput Kanade.
“Mi ćemo provjeriti jesu li određene zemlje otvorene prema nama na isti način i u istim kategorijama tehnologija”, ističu iz Bruxellesa.
Ono što ostaje otvoreno je, dakle, hoće li zemlje poput Švicarske ili Ujedinjenog Kraljevstva osigurati status partnera od povjerenja u tom novom okviru.
