Bruxelles osmislio kako odustati od ruskih energenata do kraja 2027. godine

Europska unija (EU) bi, ako se ostvari ono što je zamislila Europska komisija, trebala ostvariti punu energetsku neovisnost o Rusiji zaustavljanjem uvoza ruskog plina i postupnim odustankom od ruske nuklearne energije do kraja 2027. godine.

Istodobno, Bruxelles je postavio zahtjevnu zadaću osiguranja stabilnih alternativnih izvora energenata i stabilnih cijena energije.

Poticaj za objavu plana odustajanja od ruskih energenata dala je činjenica da je prošle godine porastao uvoz ruskog plina unatoč tome što od 2022. godine i ruskog napada na Ukrajinu EU pokušava ići suprotnim pravcem. Sada je Europska komisija zaključila da je potrebno koordiniranije djelovanje jer preveliku ovisnost o ruskim energentima smatra sigurnosnom prijetnjom.

Kako je rekla njezina predsjednica Ursula von der Leyen, došlo je vrijeme da se potpuno prekinu energetske veze s “nepouzdanim dobavljačem”.

Plan akcije je osmišljen, poručuju iz Bruxellesa, tako da postupno dokine dobavu ruske nafte, plina i nuklearne energije na koordiniran i siguran način uz održavanje sigurnosti opskrbe i ograničavanja učinka na cijene i tržište energenata.

Općenito, EU želi u kontekstu zelene tranzicije do kraja 2030. godine zamijeniti 100 milijardi kubičnih metara prirodnog plina čistom energijom što bi značilo smanjenje potražnje za 40 do 50 milijardi kubičnih metara do kraja 2027.

U idućih tri i pol godine europski kapaciteti za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) bi se trebali povećati za oko 200 milijardi kubičnih metara što je četiri do pet puta više od količine plina koja dolazi sada iz Rusije.

Bruxelles će za implementaciju plana djelovanja idućega mjeseca predložiti konkretne zakonodavne mjere.

Od zemalja članica će biti zatraženo da do kraja ove godine pripreme nacionalne planove u kojima će precizirati način na koji će odustajati od uvoza ruskih energenata.

Ti planovi će morati sadržavati izvješće o količini uvoza plina iz Rusije prema postojećim ugovorima, vremenski okvir za postupno odustajanje od ruskog plina i opcije za diverzifikaciju uvoza te tehničke mogućnosti za zamjenu ruskog plina.

Jasno je da nisu sve države ovisne ili jednako ovisne o uvozu ruskih energenata, a Slovačka i Mađarska iz političkih razloga, ali i s obzirom na svoju infrastrukturnu situaciju, dosad nisu iskazivale ambicije da prestanu s uvozom iz Rusije.

Slovačka se već javila i njezin premijer Robert Fico je rekao da je za njegovu zemlju plan Bruxellesa u ovom obliku neprihvatljiv.

On je napomenuo kako poštuje pokušaje da se smanji energetska ovisnost o trećim zemljama, no da će prijedlog Europske komisije naštetiti EU-u jer će podići cijene i narušiti konkurentnost.

“To je jednostavno ekonomsko samoubojstvo ići do točke u kojoj sve treba stati, i plin i nafta i nuklearna energija, zato što se gradi nova željezna zavjesa između zapadnog svijeta i možda Rusije i drugih država”, poručio je, kako prenosi Reuters, Fico.

Što se plina tiče, Europska komisija predlaže poboljšanje transparentnosti, nadzora i sljedivosti ruskog plina na europskim tržištima. Bili bi onemogućeni novi ugovori s dobavljačima ruskog plina, bilo da se radi o plinovodima bilo o LNG-u, a spot ugovori bi bili zaustavljeni do kraja ove godine.

S tim mjerama već do kraja ove godine EU bi smanjio uvoz ruskog plina za trećinu. Podsjetimo, prije rata u Ukrajini EU je uvozio oko 150 milijardi kubičnih metara ruskog plina godišnje, a sada se to svelo na 52 milijarde. To znači da bi do kraja 2025. količina pala na godišnjih 35 milijardi kubičnih metara, a cjelokupni uvoz bi trebao stati do kraja 2027.

Bruxelles kani iznijeti i nove načine za obuzdavanje ruske flote u sjeni koja izvozi naftu unatoč sankcijama. Što se nuklearne energije tiče, idućega mjeseca trebaju biti predložene mjere vezane za ruski uvoz obogaćenog urana te restrikcije za nove ugovore potpisane s Agencijom za opskrbu Euratoma (ESA) vezane za uran, obogaćeni uran i drugi nuklearni materijal koji potječe iz Rusije.

Osim što je udio ruskog  uvoza u  uvozu plina u EU od 2022. pao sa 45 na 19 posto, zaustavljen je potpuno uvoz ugljena, a udio Rusije u uvozu nafte je pao s 27 posto na početku 2022. na sadašnjih tri posto.

Bruxelles navodi da su zemlje koje još uvijek koriste ruske VVER nuklearne reaktore ostvarile napredak u zamjeni ruskog nuklearnog goriva gorivom drugih proizvođača.