Bruxelles je iznio nekoliko mjera kojima je cilj ubrzanje ulaganja i proizvodnje u području obrane, odnosno pomoći državama članicama i obrambenoj industriji da povećaju obrambene kapacitete i infrastrukturu.
Tim se mjerama smanjuje birokracija i osigurava veća predvidljivost za industriju te pristup financijskim sredstvima Europske unije (EU).
Važan novi aspekt je uvođenje ubrzanog sustava izdavanja dozvola za projekte u području obrane. Naime, taj postupak u EU-u može trajati nekoliko godina, a prijedlog Europske komisije cilja da se taj vremenski okvir smanji na 60 dana. Pritom se predlaže uspostava kontaktnih točaka u državama članicama za obrambenu industriju.
Namjera je nadalje olakšati nabavu poticanjem zajedničke nabave i povećanjem pragova ugovora čime bi se ubrzao prekogranični prijenos obrambenih proizvoda. Za podnositelje zahtjeva i sudionike će se smanjiti administrativno opterećenje u Europskom fondu za obranu, a također otvoriti prostor za veće sudjelovanje ukrajinskih tvrtki i partnera u tom fondu.
Osigurat će se da propisi o kemikalijama odgovaraju obrambenim potrebama.
Poboljšanje pristupa financiranju bi trebalo nastupiti pojednostavljivanjem kriterija prihvatljivosti u okviru programa InvestEU, davanjem jasnih smjernica o održivim ulaganjima u obranu te pojašnjenjem pojma zabranjenog oružja u kontekstu EU-ovog okvira za održivo financiranje.
“Tim se promjenama nastoji poboljšati sposobnost EU-a da djeluje brzo i da se učinkovitije koordinira te osigurati da njezina obrambena industrija može brzo i u širim razmjerima ostvariti željene rezultate”, kazali su iz Europske komisije.
Svi ti prijedlozi Bruxellesa sada podliježu uobičajenoj proceduri donošenja zakona, odnosno pregovorima u Europskom parlamentu i Vijeću EU-a.
Početkom ožujka je Bruxelles iznio plan prema kojemu bi se u četiri godine mobiliziralo 800 milijardi eura za obranu.
Podizanje izdvajanja za obranu u zemljama članicama na razinu 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda bi donijelo 650 milijardi eura, a ostatak bi se kreirao kroz novi financijski instrument EU-a SAFE koji bi Europska komisija mogla koristiti za zaduživanje na kapitalnim tržištima u cilju posudbe državama članicama.
Razvoj situacije oko obrambenih i sigurnosnih pitanja u EU prilika je i za hrvatsku obrambenu industriju, pa je Zajednica obrambene industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) već otvorila put za predstavljanje hrvatskih tvrtki i njihovih mogućnosti NATO-u, Europskoj obrambenoj agenciji i drugim akterima europskog sigurnosno-obrambenog okvira.
Nimalo ne čudi da se zamah koji su geopolitičke okolnosti dale za veću europsku obrambenu autonomiju odrazio na vrijednost dionica europskih tvrtki koje su dio vojno-obrambenog industrijskog sektora.
Prvo ruski napad na Ukrajinu, zatim otvaranje novog žarišta na Bliskom istoku i Gazi te odnos američkog predsjednika Donalda Trumpa prema europskim NATO saveznicima nagnali su EU da se ozbiljno fokusira na jačanje vlastitih obrambenih kapaciteta, pa sve to nije moglo nego razveseliti europske obrambene tvrtke i ulagače u taj sektor.
Pročitajte još:
Na početku lipnja godišnji rast vrijednosti dionice njemačkog proizvođača Rheinmetall iznosio je 200 posto, a talijanske tvrtke Leonardo 103 posto. Otprilike dvostruko je narasla i vrijednost dionica francuskog Thalesa i švedskog Saaba.
Kako stvari sada stoje, ono što se može očekivati u idućem razdoblju je prosperitet za europske tvrtke u vojno-obrambenom sektoru, procjenjuju analitičari.
Jedan odgovor
Ako ih to dovede do sigurnosti…