Dekarbonizacija industrije je već dulje vrijeme na dnevnom redu Europske unije (EU) i jedna je od važnih poluga za ostvarenje zelene tranzicije, no, kako to često biva, u praksi se stvari znaju zakomplicirati i provedba ideje otežati, primjerice u ovom slučaju zbog visokih cijena energije, problema s infrastrukturom ili jeftinije konkurencije s drugih tržišta.
Nedavno je pokušaj da se “ozeleni” proizvodnja čelika doživio udarac jer je ArcelorMittal odustao do milijardu eura u javnim subvencijama kako bi svoje njemačke pogone prebacio na zeleni vodik.
Tvrtka je za to okrivila visoke cijene energije. Drugi primjer je švedski SSAB koji je priznao da kasni sa čeličanom unutar arktičkog kruga, koja bi trebala raditi s puno nižom razinom ugljičnih emisija, zbog nepouzdanosti elektroprijenosne mreže, navodi Financial Times.
No, Bruxelles, to se treba priznati, kontinuirano nastoji iznaći načine kako bi ubrzao prijelaz na čiste tehnologije, a najnoviji je korak novi okvir za državne potpore kojim bi se državama članicama trebali ipak olakšati napori u dekarbonizaciji, razvoju čiste energije i širenju čistih tehnologija.
Tim okvirom, kako je objavila Europska komisija, utvrđuju se uvjeti pod kojima države članice mogu dodijeliti potporu za određena ulaganja i ciljeve u skladu s općim pravilima EU-a u tom segmentu, a odobravanje pojedinačnih potpora bi trebalo teći brže.
Novi okvir zamjenjuje takozvani privremeni okvir za krizne situacije i tranziciju i bit će na snazi do 31. prosinca 2030. godine, a državama i poduzećima bi trebao omogućiti dugoročniju predvidljivost.
Pravila se pojednostavljuju u pet glavnih područja. To su uvođenje energije iz obnovljivih izvora i niskougljičnih goriva, privremene olakšice u pogledu cijena električne energije za velike potrošače kako bi se osigurao prijelaz na jeftiniju čistu električnu energiju, dekarbonizacija postojećih proizvodnih postrojenja, razvoj kapaciteta za proizvodnju čistih tehnologija u EU-u i smanjenje rizika za ulaganja čistu energiju i projekte kojima se podupire kružno gospodarstvo.
Konkretno, ubrzani postupak za uvođenje čiste energije obuhvaća potporu za energiju iz obnovljivih izvora i niskougljična goriva, a okvir pojednostavljuje postupke za brzo uvođenje programa za energiju iz obnovljivih izvora. Niskougljična goriva pomažu u tranziciji poduzeća u sektorima koje je teško dekarbonizirati ili u kojima energetski ili troškovno učinkovitije opcije još nisu održive.
Nova pravila o mjerama fleksibilnosti i mehanizmi za razvoj kapaciteta državama članicama pružaju dodatne alate za integraciju nestalnih obnovljivih izvora električne energije kao što su sunce i vjetar.
„Okvirom se definiraju ciljni modeli za mehanizme za razvoj kapaciteta prema kojima države članice opskrbljivačima električnom energijom plaćaju za održavanje kapaciteta o stanju pripravnosti i koji mogu ispunjavati uvjete za ubrzano odobrenje. Ostala rješenja ocjenjivat će se u skladu sa smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju“, rečeno je iz Europske komisije.
Nadalje, države članice će moći pružiti cjenovnu potporu za električnu energiju poduzećima u sektorima koji su posebno izloženi međunarodnoj trgovini i čija je proizvodnja u velikoj mjeri ovisna o električnoj energiji. Time će se državama članicama omogućiti da smanje troškove električne energije energetski intenzivnim korisnicima koji se suočavaju s višim troškovima od konkurenata iz regija s manje ambicioznim klimatskim politikama. Poduzeća će u zamjenu za cjenovnu potporu morati ulagati u dekarbonizaciju.
Novi okvir omogućuje potporu širokom rasponu tehnologija dekarbonizacije kao što su elektrifikacija, vodik, biomasa te hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika.
Potpora se može dodijeliti na temelju unaprijed utvrđenih iznosa pomoći, što se odnosi na potpore do 200 milijuna eura, jaza u financiranju ili konkurentnog natječajnog postupka.
Državama članicama se omogućuje da podupiru ulaganje u nove proizvodne kapacitete za sve proizvodne projekte koji se odnose na tehnologije obuhvaćene zakonom o industriji s nultom neto stopom emisija u obliku programa i za projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija na pojedinačnoj osnovi kad je to potrebno da se izbjegne preusmjeravanje takvih ulaganja izvan EU-a.
Okvir omogućuje i potporu za proizvodnju i preradu kritičnih sirovina potrebnih za čiste tehnologije, a kako bi se zaštitila kohezija među različitim europskim regijama države članice moći će pružiti veću potporu projektima u regijama u nepovoljnijem položaju kako to definiraju karte regionalnih potpora.
Moguća je i primjena poreznih poticaja kao što je brži odbitak troškova ulaganja u čistu tehnologiju od oporezivog prihoda poduzeća.
Bruxelles napominje da je važno komplementarno djelovanje javnih i privatnih ulaganja pa članice mogu poduzeti mjere za smanjenje rizika privatnih ulaganja u projekte obuhvaćene okvirom.
Potpora se dodjeljuje u obliku kapitala ili jamstava za namjenski fond ili subjekt posebne namjene koji će držati portfelj prihvatljivih projekata.
“Potpore kada su dobro usmjerene mogu odigrati dobru ulogu. Imamo primjer programa Horizon Europe gdje Europska komisija navodi kako se na jedan uloženi euro vrati 11 eura. Naravno, znamo na domaćem primjeru brodogradnje i poljoprivrede da nekad potpore ne poluče rezultat”, kazao je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
Pročitajte još:
Koliko su važni pojedini industrijski sektori od kojih se očekuje dekarbonizacija pokazuje podatak da na europsku industriju čelika otpada sedam posto svjetske proizvodnje, a taj sektor ostvaruje godišnje 191 milijardu eura zapošljavajući izravno više od 300 tisuća ljudi. Svake godine europske čeličane izbace 200 milijuna tona ugljičnog dioksida, a to je pet posto svih emisija u EU.
Na energiju otpada 17 posto troškova proizvodnje u industriji čelika.
