Broj novih tvrtki u Njemačkoj pao na najnižu razinu u posljednjih 30 godina

Broj registriranih novih tvrtki u Njemačkoj lani je pao na najnižu razinu u trideset godina, izvijestili su ekonomski institut ZEW i kreditna agencija Creditreform.

Prošle godine tako su registrirane samo 160.852 nove tvrtke, u usporedbi s oko 240.000 u 1995. godini. U proteklom desetljeću taj je broj bio oko 170.000 godišnje.

S druge strane, podaci statističkog ureda pokazuju da je tijekom 2024. u Njemačkoj registrirano 120.900 novih tvrtki važnih za gospodarstvo, što je 2,1 posto više nego godinu ranije.

Creditreform i ZEW, piše Hina, manji broj novih kompanija pripisuju slabom gospodarstvu i potražnji te visokim troškovima koji su porasli od ulaska ruskih postrojbi u Ukrajinu u veljači 2022. godine. EU je, naime, u međuvremenu Rusiji uvela čak 18 paketa sankcija.

Uz geopolitičku neizvjesnost, osnivanje novih tvrtki koče i problemi s infrastrukturom i spora digitalizacija državnih službi.

Istraživanje je utvrdilo i velike razlike među regijama, pokazujući da je više novih tvrtki registrirano u Münchenu, Leverkusenu i Düsseldorfu, gradovima na području nekadašnje zapadne Njemačke.

Među sektorima, više registracija bilježi se u ugostiteljstvu dok građevinarstvo i maloprodaja bilježe pad.

Ovo istraživanje dodatno potvrđuje tešku situaciju u kojoj se nalazi najveće europsko gospodarstvo. Najteže je pogođena autoindustrija u kojoj je u godinu dana ukinuto čak 51.500 radnih mjesta, odnosno sedam posto od ukupnog broja.

Sveukupno, broj zaposlenih u industriji zaključno s 30. lipnjem smanjen je, prema podacima statističkog ureda Destatis, za 2,1 posto, na 5,42 milijuna, odnosno za 114.000 radnih mjesta tijekom 12 mjeseci.

Od 2019. godine, radna snaga smanjila se za oko 245.000, odnosno za 4,3 posto. Broj radnih mjesta uzrokovan je slabijim prihodima u industriji, koji su u drugom tromjesečju bili niži za 2,1 posto, bilježeći pad osmo tromjesečje zaredom.

Velike tvrtke, uključujući Mercedes-Benz, Volkswagen, Bosch, Continental i ZF, najavile su programe smanjenja troškova, dok Porsche planira uglavnom zatvoriti svoju podružnicu za baterije Cellforce.

Osim automobilskog, kriza je zahvatila i druge sektore industrije, uključujući strojarstvo i proizvodnju metala koji su izgubili 17.000, odnosno 12.000 radnih mjesta, dok su kemijski i farmaceutski sektor ostali uglavnom stabilni.

Stanje u njemačkoj ekonomiji krajem srpnja komentirao je i ministar financija Lars Klingbeil, upozorivši na manjak u proračunu od 170 milijardi eura koji mora biti nadoknađen do 2029. godine.

Ta informacija stiže u trenutku kada zemlja kreće u potrošnju temeljenu na zaduživanju s ciljem povećanja ulaganja u obranu i modernizacije infrastrukture.

Tako je nova njemačka vlada napravila snažan zaokret u odnosu na uobičajeno konzervativan pristup potrošnji te osnovala poseban fond vrijedan 500 milijardi eura za financiranje obnove zastarjele infrastrukture.

Ipak, ustavna odredba koja ograničava zaduživanje na 0,35 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) godišnje ostaje na snazi za sva druga područja saveznog proračuna.

Samo u proračunu za iduću godinu treba pokriti rupu od 30 milijardi eura što se smatra jednim od najvećih izazova za vladu.

Kako se vladajuća koalicija nije suglasila o povećanju poreza, alternativa su dublji rezovi u ministarstvima i preustroj sustava socijalnih davanja, napomenuo je ministar financija.

Još u svibnju, projekcije stručnjaka pokazale su da Njemačka može očekivati smanjenje poreznih prihoda za čak 81,2 milijarde eura u razdoblju od ove do 2029. godine, u usporedbi s projekcijom iz listopada 2024.

Klingbeil je tom prilikom napomenuo da ipak očekuje blago poboljšanje poreznih prihoda od 2027. godine.