Prof. dr.sc. Luka Brkić rođen je 1956. godine u općini Drenovci. Redoviti je profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZ) u Zagrebu koji je svoj naučno-istraživački rad počeo još 1986. godine, kada je imenovan za asistenta na FPZ-u.
Težište njegovog istraživačkog rada jesu politološke discipline – međunarodna politička ekonomija, europska i međunarodna politika te teorije javnog izbora, teorije igara, teorije integracije i ekonomski i politički razvoj.
Osim Zagreba, sudjeluje i u radu međunarodnih konferencija i ima gostujuća predavanja u Puli, Osijeku, Opatiji, Rijeci i Šibeniku, ali i Beču, Bonnu, Beogradu, Sarajevu, Portorožu, Varšavi, Pultusku, Carliseu, Washingtonu.
Pitali smo Luku Brkića, šta je po njegovom mišljenju obeležilo 2023. godinu?
Događaj godine
– Godinu 2023. obilježio je rat, i ništa drugo. Svi ovi ratovi. Nema sekunde da se negdje na ovoj planeti ne ratuje. Ali sad imate rat u srcu Europe, odnosno rat u Ukrajini, pa opet rat između Izraela i Palestine u Gazi, također imamo i nova ratna žarišta diljem svijeta, uključujući i Afriku. Jedino obilježje godine je rat. To što se nama sukobi u Africi čine lokalno, beznačajno i daleko, itekako će imati refleksije na svijet.
Osoba godine
– Iskreno, ne bih mogao odrediti jednu osobu koja je obilježila godinu. U smislu ekonomije, možemo reći da je značajna Nobelova nagrada za ovu oblast koja je dodijeljena ženi, Claudiji Goldin, za istraživanje rezultata na ženskom tržištu rada. No, to je nagrada za rad, za doprinos. U globalnoj ocjeni svijeta, geopolitike i svih izazova s kojim se nosimo ne vidim karizmatičnu osobu koja je obilježila godinu, kao što je to bio, primjerice, Jacques Delors, „arhitekt Europe“, odnosno tvorac EU kakvu danas poznajemo, koji nas je napustio ovih dana. Njegove ideje su Maastricht, euro, Schengen. Takvih velikih ideja više nema. Svijetu nedostaju karizmatični lideri u svim oblastima.
Najbolji poslovni potez godine
– Kako su godinu obilježili ratovi, za mene bi potez godine morao biti nešto što barem naslućuje da bi moglo krenuti u nekom drugom, boljem smjeru, da se najavi neki novi trend, neka nova vrijednost, da su pokrenute neke nove suštinske reforme, a toga nema. To se ne događa ni na nacionalnoj razini, kod nas, a ni na europskoj ni svjetskoj razini. Poteza je bilo, ali zaista niti jedan ne zaslužuje da ga posebno izdvojimo i apostrofiramo. Svi problemi koje imamo, sve mjere, ideje, svi potezi – sve je već viđeno i odavno rečeno.
Promašaj godine
– Stvari se pogoršavaju, rat u Ukrajini traje, otvoreno je novo-staro žarište između Izraela i Palestine u Gazi. Situacija se komplicira, geopolitičke napetosti se slažu. I taj loši trend nastavka geopolitičkih napetosti za koja ne vidimo rješenje jeste po meni promašaj godine. Jer ništa nije urađeno da se situacije smire i žarišta umire. Nema novih ideja, ali ni pokušaja da se napravi nešto drugo, da se sve ovo smiri. Svijet se „lomi“ kroz opake bolesti, a terapija je arhaična i neadekvatna. Zato je zaoštravanje geopolitičkih odnosa po meni promašaj godine, jer se to uvijek reflektira i na ekonomiju, politiku i sve druge razine u svijetu.
Očekivanja u 2024. godini
– Godina 2024. nam nosi umjereni optimizam. Neće, bojim se, i dalje donijeti ništa epohalno niti senzacionalno u smislu progresa, rasta i stabilizacije, niti smanjenja geopolitičkih napetosti. Inflacija će vjerojatno bit na tri ili četiri posto. Cilj od dva posto, kako projiciraju središnje banke, sigurno neće biti postignut tijekom 2024. godine. Znakovi smanjenja inflacije se svakako pokazuju, prvenstveno zbog djelovanja monetarnih politika. No, trebamo bit svjesni da na stranu ponude monetarna politika prosto ne djeluje, jer se zbog viših kamatnih stopa neće proizvoditi više pšenice.
Svjetski rast će biti skroman, ratne napetosti ne izgledaju da će se smiriti. Rusija i Ukrajina također nastavljaju svoj rat, a sankcije Rusiji nisu donijele očekivane rezultate. Može se očekivati i daljnje približavanje Rusije i Kine i jačanje BRICS-a kao protuteže, mada ni to neće ići jednostavno jer i ta grupa teško može djelovati homogeno. Živjet ćemo i dalje probleme migracija, ali i populizam te ostale „karikature demokracije“.
Jedan odgovor
Pametan čovjek