BMW: EU čini sebi medvjeđu uslugu diktatom o električnim vozilima

Europska unija čini veliku pogrešku nastojanjem da prisili proizvođače automobila na potpuni prijelaz na prodaju samo električnih vozila nakon 2035. godine, izjavio je glavni izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse u trenutku dok njegova tvrtka lansira novi električni model iX3 SUV.

Domet tog modela je 800 kilometara što je dovoljno da među potencijalnim kupcima odagna dvojbe koje generalno potrošači imaju oko električnih automobila, a to je udaljenost koju mogu prijeći s jednim punjenjem.

“Mislim da sebi činimo medvjeđu uslugu praktično arbitrarnim izborom nekog trenutka u budućnosti za koji kažemo da mu se svi moraju prilagoditi”, poručuje Zipse.

U petak će se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastati s predstavnicima europskog automobilskog sektora na takozvanom strateškom dijalogu, a na samom vrhu među temama za razgovor je zabrana proizvodnje automobila s unutarnjim izgaranjem od 2035.

Predstavnici automobilske industrije su pozvali zajedno s političkom zagovornicima takve ideje da se trenutačna zakonska regulativa u tom smislu promijeni ili ublaži. Jedan od načina bio bi uključivanje alternativnih goriva, kao što su biogoriva ili elektrogoriva, u zakonski okvir kojim bi se motori s unutarnjim izgaranjem ostavili na životu i nakon 2035. iako tu pak kritičari tvrde da ta goriva nisu dovoljno ekološka kao električna vozila te da se ne mogu proizvoditi dovoljne količine za korištenje u osobnim automobilima.

Von der Leyen je već ranije naznačila mogućnost dodavanja pojma tehnološke neutralnosti u zakonski okvir, a Bruxelles je popustio i oko ciljeva kod proizvodnje električnih automobila, odnosno načina izračunavanja emisijskih ciljeva za proizvođače u ovoj godini.

Po riječima Zipsea za Politico, EU bi trebao za razdoblje nakon 2035. dopustiti dizel, benzin, plug-in hibride, električna vozila i vozila na vodik.

On ipak ne želi potpunu promjenu zakonskog okvira već drugačiji načini izračuna emisija. Drugim riječima, umjesto nultih emisija iz auspuha trebalo bi se izračunavati ukupne ugljične emisije koje daje jedno vozilo.

“Pitanje je, primjerice, koliko ugljičnih emisija izbacuje proizvođač baterija”, napominje Zipse, dodajući kako treba uzimati u obzir cijeli lanac vrijednosti, od proizvodnje baterija do izvora goriva.

On smatra da je apsurdno i to što proizvođači goriva, kao što su Shell ili BP, uopće prema današnjoj regulativi nemaju nikakve ciljeve oko dekarbonizacije.

Prvi čovjek BMW-a smatra da je osim emisijskih ciljeva potrebno raditi i na drugim stvarima kako bi automobilski sektor bio konkurentan, a jedna od teškoća je i cijena radne snage naspram konkurenata zbog čega se proizvodnja seli na jeftinija mjesta u srednjoj Europi i Aziji.

Po Zipseovom mišljenju, problem je u zaštiti radnika i odvajanju produktivnosti od rasta plaća.

“Zašto diktiramo ljudima koliko sati smiju raditi? Naravno, implicitno je to radi zaštite zaposlenika, ali toliko smo restriktivni da zapravo zabranjujemo ljudima da rade. Ako želite raditi tisuću sati, radite tisuću sati, ako želite raditi dvije tisuće sati, radite dvije tisuće sati”, ustvrdio je.

Takvo razmišljanje bi ga moglo dovesti u sukob sa sindikatima što može biti rizično temeljem iskustva glavnog izvršnog direktora Volkswagena Herberta Diessa koji je izguran s tog položaja prije tri godine nakon sukoba sa sindikatom IG Metall oko mogućih ušteda i smanjenja broja zaposlenih.