Barbara je ostavila gradsku vrevu Zagreba i izgradila novi život i posao u Dalmatinskoj zagori

“Reći ću samo da nisam niti znala da sam tražila ono što mi je sve vrijeme zapravo bilo pred očima. Nekad je potrebno udaljiti se, samo kako bismo bolje vidjeli.” — započela je svoju priču Barbara Grgić (28). S osamnaest godina napustila je rodno Vrpolje kod Knina i preselila se u Zagreb na studij, da bi se nakon deset godina odlučila vratiti svojim korijenima. Umjesto gradske vreve, odabrala je mir i svjež zrak Dalmatinske zagore, gdje sada gradi novi život, daleko od buke i užurbanog ritma metropole.

“Odluka o preseljenju i cjelokupni zaokret u karijeri zasigurno nije odluka koja dolazi preko noći. No, ono što je dodatno kumovalo toj odluci bile su pandemijske godine. Iako mi se čini kako je pandemija u javnom prostoru gotovo zaboravljena, osobno nikad neću zaboraviti koliko je pandemija bila čimbenik koji potpuno otvara oči svima koji žele vidjeti stvarno stanje. Ubrzala je procese koji bi trajali godinama, osobito u dijelu poslovanja, birokracije i obrazovanja. Shvatili smo koliko je digitalizacija poslovanja važna za gotovo sve dijelove industrije, više nego ikad usmjerenje je bilo na duševnom i tjelesnom zdravlju, a društvo u cijelom svijetu shvatilo je važnost lokalnih proizvođača i malih poduzeća. Konačno smo uvažili vrijednost hrvatskog obrtnika i proizvođača i dali prednost održivim inicijativama.

O kvaliteti života u manjim mjestima u odnosu na kvalitetu života u metropolama nije potrebno niti govoriti. Sve u svemu, ideja o povratku u Knin, odnosno u rodno selo Vrpolje, počela je intenzivno kolati mislima u vrijeme pandemije, kad sam shvatila koliko mi znači svjež zrak, moja zemlja, hrana uzgojena u vlastitom vrtu, ali i činjenica da posao mogu nositi sa sobom.” — rekla nam je Barbara u razgovoru.

Barbara je godinama gradila karijeru kao novinarka na portalima i voditeljica podcasta, no sada je odlučila zakoračiti u svijet poduzetništva.

“Nisam naslijepo krenula u poduzetničke vode. Dapače, od studentskih sam dana jako puno volontirala i upravo sam volontirajući imala priliku upoznati mnoge poduzetnike, čuti uspješna svjedočenja iz prakse, njihove izazove i prepreke. Shvatila sam da je priprema zapravo pola odrađenog posla. Ono što ističem je: apsolutno i beskompromisno poznavanje zakona. Zakon je sasvim jasan, sve je propisano i pečatirano, na svakom je poduzetniku samo da se dobro informira o svemu, i onda neće imati problema niti s jednom institucijom.” — rekla nam je.

“Rad u digitalnim medijima pružio mi je ključna znanja i vještine koje svakodnevno primjenjujem u sektoru turizma i poduzetništva. Razumijevanje digitalnih komunikacija, kreiranje sadržaja i prilagodba poruka ciljnoj publici omogućuju mi da bolje razumijem potrebe tržišta i kvalitetnije promičem proizvode ili usluge. Iskustvo u medijima dodatno je razvilo moju sposobnost brzog prilagođavanja trendovima, kao i korištenje analitičkih alata za praćenje uspješnosti kampanja. Digitalni mediji su me naučili važnosti storytellinga, što je ključno za izgradnju brenda, bilo da je riječ o turističkoj destinaciji ili poslovnoj inicijativi. Ukratko, to iskustvo mi daje konkurentsku prednost u razumijevanju digitalnih trendova i kreiranju strategija za postizanje ciljeva.” — dodala je Barbara.

Njezin obrt usmjeren je prije svega na digitalni marketing, ali za razliku od mnogih marketinških agencija na tržištu, Barbara je pronašla svoju specifičnu nišu: surađuje s OPG-ovima i malim poduzećima te im pomaže da se bolje pozicioniraju u digitalnom svijetu.

“Povratkom u Knin shvatila sam da je jedan od glavnih izazova na kojima cijeli grad, sve institucije i agencije i pojedinci trebaju raditi — umreženost, posebice kad je u pitanju turistička ponuda. Umreženost između lokalnih proizvođača, turističke zajednice, turističkih agencija i ustanova, jer svi oni imaju zapravo jednak cilj, a to je vidljivost njihovih proizvoda ili usluga; online i offline vidljivost. A ono gdje sam ja svoju ulogu zapravo vidjela jest taj most između onlinea i offlinea. Kao osoba koja je prisutna na terenu, koja je fizički ovdje, u Kninu i okolici, kao netko tko poznaje način funkcioniranja ustanova i kao netko tko shvaća osnovne izazove poduzetnika, OPG-ovaca i agencija, odlučila sam stvoriti mjesto koje će biti most i između svih njih. Mediafarm je obrt za digitalni marketing, odnose s javnošću, komunikacije i savjetovanja. U sklopu obrta radit ću na vidljivosti malih proizvođača, OPG-ova i obrtnika — u digitalnom svijetu — prevodeći im jezik online zakonitosti da im bude razumljiv, dajući im konkretne brojeve i pomake u prodaji. Istodobno, želim umrežiti cijeli sustav, odnosno — kad jedan turist dođe u Knin, da zna da u njemu ima sadržaja za nekoliko dana. Da može posjetiti Kninsku tvrđavu, a zatim se spustiti kajacima niz Krku, provozati quadovima ili kušati tradicionalnu ponudu jela na nekom od obližnjih OPG-ova. Turistu je bitan cjelokupni doživljaj kraja, zbog kojega će se u njega ponovno vratiti i preporučiti ga prijateljima, a ne samo određena usluga. I to je cilj destinacijskog menadžmenta, kao i moj osobni.” — rekla nam je.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Grad Knin broji 11.633 stanovnika, od čega u samom gradu živi njih 8.262. Iako ga mnogi smatraju zabačenim malim mjestom u Dalmatinskoj zagori, koje oživljava tek tijekom proslave Oluje kad se politički vrh sjati u grad, Barbara ističe da Knin ima niz potencijala za poduzetništvo. Naglašava kako je pokretanje vlastitog posla u Kninu znatno povoljnije u usporedbi s većim gradovima.

“Sasvim izravno, svaki manji grad prilika je za mlade poduzetnike i mlade obitelji. U većim gradovima je i veća konkurencija. U većim gradovima već sve postoji, a vještine i znanja na kojekakvim konferencijama, edukacijama i seminarima koje se steknu u njima (u kojima su takvi eventi zapravo i puno češći) od besprijekorne su važnosti za manje sredine. Kažu da boca vode ne vrijedi isto u trgovini, na aerodromu i u ugostiteljskom objektu. Isto je i s ljudima. Pametnom dosta, a u vezi sa samim gradom Kninom istaknut ću Informacijsko-inovacijski inkubator, projekt pokrenut prije nekoliko godina, kojemu je cilj razvoj poslovne infrastrukture i stalne podrške poduzetnicima pri osnivanju i razvoju novih poduhvata i povećanju konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu. Provedbom projekta rekonstruirao se i obnovio najsuvremenijom tehnologijom objekt nekadašnje Stojne kuće za potrebe Informacijsko-inovacijskog inkubatora, te se izradio projekt predinkubacije i inkubacije poduzetnika početnika i provedbe edukacije poduzetnika, studenata i učenika. Potpora nadležnih ustanova, povoljne cijene najma prostora i mjesto za pitanja svih mladih poduzetnika od iznimne je važnosti svima koji kreću u poslovanje, a upravo to nudi Knin.” — priča nam Barbara.

Tijekom studentskih dana u Zagrebu Barbara je pronašla svoju strast u istraživanju kulture i povijesti grada. Oduvijek ju je privlačila priča o Zagrebu — njegove ulice, znamenitosti, skriveni kutci i bogata povijesna baština. Upravo se iz te ljubavi rodila zamisao o pokretanju portala Beli Zagreb Grad. Na portalu je objavila stotine nadahnjujućih priča, razgovarala s umjetnicima, istraživala zaboravljene činjenice i predstavljala kulturna događanja. Kroz podcast koji je pokrenula unutar projekta, razgovarala je s raznim kreativcima, povjesničarima i kulturnjacima…

“Beli Zagreb Grad je bio sjajna ideja, ali u krivo vrijeme. Ja jednostavno sebi nisam mogla dopustiti ulazak u poduzetničke vode i napuštanje fakulteta, jer ne volim ne dovršiti započeto. Nisam željela izgubiti status redovitog studenta, a studij kroatologije i latinskog jezika ponudio mi je interdiciplinarnost koju sam rijetko gdje vidjela; a tek se sada ispostavlja da mi je od krucijalne važnosti za sve čime se danas bavim. Beli Zagreb Grad uvijek će biti dio i mojeg identiteta i moj prvi veliki projekt. Zauvijek ću biti zahvalna svima koji su na neki način bili dio njega, ali ne žalim za tim što ga nikada nisam monetizirala. Nije potrebno da na svemu stoji etiketa. Beli Zagreb Grad mi je jako puno dao i bez toga: znanje, vještine, vrijeme, ljude. Na to je teško staviti etiketu. Takav je život: ako si dovoljno hrabar da zatvoriš jedna vrata, drugih pet će ti se otvoriti. I to je bio moj slučaj.” — priča nam Barbara.

“Volim rad pred kamerama, ali i iza njih. Volim odnos s gostima, istraživanje tema, montaže i postprodukcije. U tome je moja novinarska žica izišla na vidjelo. Prijavila sam se na natječaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u sklopu kojeg je davala prostor i tehničku podršku svima koji bi voljeli realizirati svoje podcaste. S obzirom na to da sam ja tada bila studentica koja je živjela u najmu, a imala svoj vlastiti portal posvećen zagrebačkoj kulturi i umjetnosti, sve ono što sam pisala na portalu, samo sam prelila u format podcasta. Kako veliki zagrebački pisac Zvonimir Milčec kaže: ‘Biti Zagrepčanin nije stvar geografije’, a ovim podcastom željela sam proširiti poruku: ‘Kultura nije na izdisaju, kultura diše punim plućima!’” — govori nam Barbara o tom podcastu.

Autorica: Emilija Pranjić