Uslijed mogućeg porasta inflacije, američke Federalne rezerve ipak bi mogle pričekati narednog tromjesečja prije novog smanjenja kamatne stope, prognozira većina ekonomista iz ankete agencije Reuters – iako su ranije očekivali snižavanje stope u ožujku ove godine.
Ekonomisti su u međuvremenu povisili svoje prognoze za očekivanu stopu inflacije u Americi nakon što je predsjednik Donald Trump stupio na vlast, jer vjeruju da bi njegova politika tarifa mogla imati inflator pritisak na potrošačke i proizvođačke cijene.
Nakon što su stope snižene za 100 baznih bodova između rujna i prosinca, šefovi Feda, uključujući i predsjednika Jeromea Powella, nedavno su rekli da im se “ne žuri” s daljnjim snižavanjem stopa.
S obzirom na relativno dobro stanje na tržištu rada i još uvijek jaku domaću potrošnju, većina ekonomista smatra da je američka ekonomija u idealnom stanju, i da nisu potrebna dodatna snižavanja kamatnih stopa.
No, u međuvremenu Trump gotovo svakodnevno izlazi s najavama novih carina za uvozne sirovine, a u utorak je potpisao 25 posto namet na uvoz čelika i aluminija. U međuvremenu je Trump pristao “odgoditi” najavljenu carinu na svu robu iz Kanade i Meksika do početka ožujka, ali je uveo 10 posto nameta na uvoz iz Kine.
“Carine su inflatorne, i mogle bi također biti dosta negativne i za ekonomski rast. Ta nesigurnost samo znači da Fed sad mora čekati i vidjeti što će se zapravo dogoditi,” rekao je za Reuters James Knightley, glavni međunarodni ekonomist u grupi ING.
“Ima jako puno pokretnih dijelova u politici koju vodi Trump, i neki od njih su u kontradikciji. Jako, jako teško je prognozirati što će biti, pa su i stoga naša očekivanja od bilo kakvih projekcija vezano za američku ekonomiju – i samim time za globalna kretanja, trenutno prilično niska,” dodaje Knightley. Dok je gotovo 60 posto ekonomista anketiranih u siječnju reklo da očekuju da će američki Fed sniziti kamatne stope u ožujku ove godine, početkom veljače su već promijenili mišljenje.
Dvije trećine anketiranih stručnjaka, 67 od njih ukupno 101, reklo je da se može očekivati barem jedno rezanje stopa do kraja lipnja, tj. do kraja drugog kvartala, dok je njih 45 prognoziralo snižavanje tijekom drugog tromjesečja, između travnja i lipnja – a tek njih 22 očekuje da će se to dogoditi u ožujku.
Tek 17 od 99 anketiranih ekonomista koji imaju prognoze za cijelu 2025. godinu kaže da će sljedeće rezanje biti u drugoj polovici godine, dok njih 16 tvrdi da ove godine neće uopće biti snižavanja stopa.
Iako medijanske vrijednosti dobivene anketom predviđaju da će Fed dvaput snižavati stopu, što znači da bi glavna stopa mogla dosegnuti 3,75 do 4,00 posto do konca 2025. godine, raspon prognoza je širok, od niskih 3,00 posto, pa sve do 3,25 posto i visokih 4,50-4,75 posto. Nema brojke oko koje se većina slaže.
Međutim, ekonomisti su ipak blizu konsenzusa kad se radi o procjeni inflatornih pritisaka. Više od 90 posto sudionika ankete koji su sudjelovali u ispitivanju u listopadu – neposredno ptije predsjedničkih izbora – i zatim ponovno u siječnju ove godine, povisilo je svoju prognozu inflacije za 2025. za prosječno oko 40 baznih bodova.
Osim toga, više od polovice ispitanika, 27 od 46, koji su odgovorili na dodatno pitanje o carinama reklo je da je rizik od inflacije zbog njih porastao. Njih 17 je zaključilo da carine neće utjecati na cijene, dok je samo dvoje reklo da bi cijene mogle pasti.
“Takva neizvjesnost je dovoljan razlog da se u narednim mjesecima dužnosnici iz Feda drže na marginama. I ako se na koncu uvedu visoke carine, kasniji skok inflacije spriječit će daljnje snižavanje kamatnih stopa u ostatku 2025. godine,” rekao je za Reuters Neil Shearing, glavni ekonomist iz analitičke kuće Capital Economics.
Pročitajte još:
Nakon rasta američke ekonomije od 2,3 posto u prošlom tromjesečju, medijanska prognoza anketiranih stručnjaka ukazuje da bi američko gospodarstvo moglo rasti za 2,2 posto ove godine, i 2,0 posto 2026. godine, što bi bio brži rast nego što Fed trenutno smatra ne-inflantornom stopom od 1,8 posto.
Stopa nezaposlenosti, koja je prošlog mjeseca u SAD-u pala na 4 posto, procijenjena je na 4,2 posto ove godine, i 4,1 posto 2026.
