Tijekom protekle godine, gospodarske prognoze glavnih ekonomista vodećih hrvatskih banaka i Europske komisije postupno su prilagođavane u skladu s objavama podataka o BDP-u od strane Državnog zavoda za statistiku.
Zadnji dostupni podaci za treće tromjesečje pokazuju rast od 3,9 posto na godišnjoj razini, što je potaknulo optimističnije procjene rasta za 2024. godinu u usporedbi s početnim procjenama iz kraja prošle i sredine ove godine. Trenutačna očekivanja EK i glavnih ekonomista o rastu BDP-a nalaze se na 3,6 posto za 2024., dok HNB očekuje 3,7 posto, priopćeno je iz Hrvatske udruge banaka (HUB). Glavni ekonomisti su povećali prognozu rasta za 2024. s prosječnih 3,3 posto sredinom godine na 3,6 posto u aktualnim prognozama.
„To je očigledno ubrzanje u odnosu na 3,3 posto, koliko je ostvareno 2023. godine. Hrvatska nastavlja rasti brže od EU i europodručja u cjelini, čije stope rasta za 2024. godinu Komisija procjenjuje na 0,9 posto odnosno 0,8 posto. Zbog velike razlike u tempu rasta logično je očekivati i nešto veću stopu inflacije. Glavni ekonomisti četiri najveće hrvatske banke ju za Hrvatsku procjenjuju na tri posto (prosjek na prosjek godine) za Hrvatsku“, priopćeno je iz HUB-a u sklopu najnovijih “HUB Izgleda”.
U 2025. godini i dalje se prognozira znatno brži rast od prosjeka EU, uz konvergenciju Hrvatske prema prosjeku, budući da EK u naredne dvije godine očekuje umjereni oporavak gospodarstva Europske unije po stopama od 1,5 odnosno 1,8 posto.
„Detaljniji uvid u HUB konsenzus pokazuje da bi se glavna obilježja gospodarskog rasta ipak mogla promijeniti. Nakon brzog rasta realne osobne potrošnje po stopi od 5,3 posto u 2024. godini, 2025. i 2026. mogle bi donijeti usporavanje, uz rast osobne potrošnje po nižim stopama od 3,5 i 3,1 posto”, naglašavaju u HUB-u.
Slično je s realnim bruto investicijama u fiksni kapital: nakon iznimnog rasta po stopi od 8,9 posto u 2024. godini, u sljedeće dvije godine se očekuje usporavanje na 4,3 posto odnosno 4,9 posto. Glavni razlog zbog kojeg osjetno usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija ne bi trebalo dovesti do proporcionalnog usporavanja rasta BDP-a je stabilizirajuća uloga inozemne potražnje: s 2024. godinom trebalo bi završiti razdoblje pada realne vrijednosti ukupnog izvoza (-0,3 posto 2024.) i započeti razdoblje njegova realnog rasta po stopama od 2,6 posto i tri posto u sljedeće dvije godine, navodi se u priopćenju.
Takva prognoza izvoza je u skladu sa spomenutom prognozom EK o postupnom oporavku gospodarstva EU, jer ujedno znači oporavak najvažnijih hrvatskih trgovačkih partnera odakle može doći pozitivan impuls rasta inozemne potražnje.
Iz HUB-a naglašavaju da među glavnim ekonomistima nema značajnijih razlika u prognozama: one se za 2025. kreću u uskom rasponu od 2,9 posto kod najpesimističnijeg prognozera do 3,3 posto kod najvećeg optimista.
Međutim, u pogledu prognoza za 2026. razlika je veća i kreće se od 2,6 posto do 3,5 posto. Opća slika neposredne budućnosti koja je iscrtana ovim prognozama veoma je dobra.
„Očekuje se daljnji pad stope nezaposlenosti s 5,3 posto 2024. na pet posto 2025. i 4,9 posto 2026. To znači nastavak napetosti na tržištu rada i nastavak pritisaka na rast plaća. Rast (nominalni) prosjeka za plaće bruto očekuje se na sedam posto 2025. i 4,2 posto 2026., dakle iznad (prosječne) stope inflacije koja se očekuje na i dalje povišenim razinama od 2,8 posto 2025. i 2,3 posto 2026. Povišena inflacija malo iznad dva posto nastavit će doprinositi punjenju proračuna opće države“, ističu iz HUB-a.
No glavni ekonomisti hrvatskih banaka očekuju malo veći deficit, visine 2,5 posto BDP-a 2025., dok je projekcija Vlade RH 2,3 posto. Za 2026. godinu očekuju deficit od 2,1 posto, dok je Vladina procjena 1,9 posto.
Pročitajte još:
„Ne radi se o značajnim razlikama koje bi mogle osjetnije poremetiti očekivanu putanju javnog duga, koji u prognozama, mjereno postotkom BDP-a, nastavlja padati prema 56,8 posto na kraju 2026.“, navode iz HUB-a.
U očekivanja obvezničkih prinosa ugrađeno je očekivanje nastavka pada kamatnih stopa Europske središnje banke koje vidljivo utječe na kratkoročne prinose trezorskih zapisa.
