Proizvođači automobila u Americi su u proteklih nekoliko mjeseci odlučili apsorbirati milijarde dolara dodatnih troškova nastalih nakon uvođenja carina američkog predsjednika Donalda Trumpa u travnju ove godine. Iako je time izbjegnut šokantan skok kupovnih cijena, pitanje je može li se takvo stanje nastaviti.
Dužnosnici iz autoindustrije i brojni analitičari prognozirali su da će cijene vozila dosad već značajno rasti. Međutim, to se ipak nije dogodilo, kao i u nekim drugim industrijama u kojima su proizvođači odlučili trošak novih nameta prebaciti na sebe umjesto na potrošače, kako bi iubjegli pad prodaje.
Takozvana preporučena maloprodajna cijena vozila (MSRP) za nove automobile u SAD-u je od ožujka do kolovoza porasla za manje od 1% posto, po podacima portala za kupoprodaju automobila Edmunds.
Ta suzdržanost proizvođača da unatoč sve većim troškovima dižu i prodajne cijene traje i u jesenskim mjesecima, dok brojni proizvođači tek skromno dižu cijene i predstavljaju nove modele za 2026. godinu. U kolovozu su autokompanije u prosjeku digle cijene za 3,3 posto, po podacima analitičke kompanije Cox Automotive – više nego prošle godine, ali još unutar standardnih okvira.
Međutim, u trenutku kad se čini da se neizvjesnosti oko globalne trgovine smanjuju i da će brojne Trumpove carine i nameti ipak trajno ostati na snazi proizvođači su pod sve većim pritiskom da dignu cijene, kažu analitičari.
General Motors kaže da će ove godine zbog carina imati oko 5 milijardi dolara novih bruto troškova, dok iz Forda procjenjuju štetu na oko 3 milijarde dolara. Autokompanije, doduše, imaju ograničen broj rješenja prije nego što porast troškova prebace na kupce, primjerice kroz internu apsorpciju gubitaka, ili traženjem od prodajnih salona da plate dio tih izdataka i smanje svoje marže.
Nevoljkost kompanija da povećane troškove prebacuju na kupce odražava činjenicu da američki potrošači možda nisu više u stanju probaviti značajna poskupljenja, nakon što su cijene i novih i rabljenih vozila i prije dolaska Trumpa već nekoliko godina rasle, u razdoblju nakon pandemije Covida-19.
U odnosu na 2019. godinu – zadnju godinu prije poremećaja uzrokovanih pandemijom i kasnijim lockdownovima i smetnjama u opskrbnim lancima – prosječna transakcija koju kupci plaćaju za vozilo porasla je za oko 30 posto, na malo više od 49.000 dolara, kažu iz Cox Automotive.
Randy Parker, direktor korejskog Hyundaija za Sjevernu Ameriku, kaže da ne mijenjaju cijene svojih modela jer žele izbjeći odlazak kupaca konkurentnim markama, unatoč činjenici da su im Trumpove carine u drugom kvartalu godine smanjile dobit za oko 600 milijuna dolara. “Naš prioritet je da ostanemo konkurentni ponudom priuštivih automobila,” rekao je Parker u razgovoru za Reuters.
Troškovi vezani za nove carine iznosili su u prosjeku gotovo 2.300 dolara po vozilu u lipnju, ako se gledaju svi domaći i uvezeni automobili, pokazuje analiza konzultanta i bivšeg menadžera u General Motorsu Warrena Brownea.
Browne kaže da će proizvođači morati početi povećavati cijene u drugoj polovici godine kako bi zaštitili svoje profite, usprkos činjenici da će te više cijene neizbježno smanjiti potražnju i dovesti do ukupnog pada prodaje vozila na američkom tržištu.
Kevin Roberts, voditelj za analize tržišta na internetskoj stranici CarGurus, također očekuje da će proizvođači postupno dizati MSRP cijene, i da će se više fokusirati na skuplje modele kod kojih su i profitne marže veće.
Izbjegavanje dizanja cijena omoćilo je kompanijama iz autosektora i da zasad izbjegnu javne napade Trumpa koji se ne libi kritizirati tvrtke poput lanca supermarketa Walmarta ili Amazona koje su najavile dizanje cijene zbog troškova koje im nanose Trumpove carine.
Proizvođači automobila su u nekim slučajevima povisili cijene samo za određene modele, poput primjerice Fordovih vozila proizvedenih u Meksiku, nekih modela koje prodaje japanski Subaru, ili u luksuznijem segmentu tržišta, gdje stoluju proizvođači kao što su Porsche ili Aston Martin.
Neki proizvođači su suptilno prebacili dio troškova na potrošače bez da su direktno povisili prodajne cijene, kažu analitičari. Primjerice, naknade za dostavu vozila od tvornice do salona rasle su za 8,5 posto za modele prouzvedene 2025., na 1.507 dolara, po podacima platforme Edmunds. Radi se o značajno većem skoku te naknade u usporedbi s proteklim godinama.
Predsjednik uprave velikog lanca prodajnih salona AutoNation, Mike Manley, rekao je u srpnju kako očekuje da će proizvođači zadržati konkurentne cijene za vrhunske modele, i polako vremenom malo po malo prilagođavati cijene svih modela u cijelom portfelju.
Pročitajte još:
Scott Kunes, glavni operativni direktor američke kompanije za trgovinu na srednje zapadu, slaže se s tim, rekavši kako Carmakers ne želi izgubiti kupce konkurentima tako što prebrzo povećava cijene.
“Još uvijek je tržište izrazito kompetitivno, i zadržavanje udjela na njemu je proizvođačima od ključne važnosti,” rekao je Scott Kunes, iz velike grupacije autosalona na američkom srednjem zapadu, dodavši da će poskupljenja doći, ali da će se to dogoditi “vrlo, vrlo postupno.”
Osim GM-a i Forda, i drugi globalni proizvođači su prognozirali velike gubitke zbog Trumpovih carina – japanska Toyota je tako u kolovozu procijenila gubitke na 10 milijardi dolara, uz pad operativne dobiti za ovu godinu od 16 posto, dok francusko-talijansko-američki koncern Stellantis previđa gubitak od 1,7 milijardi dolara.
S druge strane, brojke prodanih vozila stagniraju, vjerojatno i zbog toga što potrošači žele nabaviti nova vozila prije no što se počne osjećati puni efekt carina. Po najnovijim procjenama Cox Automotive u kolovozu je u Americi prodano 16,0 milijuna vozila, uključujući i 1,45 milijuna novih automobila – ili 3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
U posljednja dva mjeseca je i prodaja električnih vozila bila bolja nego inače, u iščekivanju najavljenog ukidanja porezne olakšice od 7.500 dolara koje je najavila Trumpova vlada za kraj rujna. U srpnju je tako prodano nešto više od 130.000 električnih vozila – ili gotovo 20 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Po mjesečnim podacima kompanije MarkLines, porast prodaje u kolovozu su zabilježili GM (5,9 posto na godišnjoj razini), Ford (4,9 posto), Toyota (12,7 posto), Hyundai (11,3 posto) i Kia (10,4 posto) i Nissan (12,7 posto). Stellantis – koji u svojoj ponudi ima čak 14 različitih marki – je imao pad od 7,6 posto, a slabiju prodaju su zabilježili i Tesla (10,1 posto), Mazda (7,6 posto) i Subaru (2,9 posto).
Gotovo svi europski proizvođači su također zabilježili ukupni pad prodaje u kolovozu – najgore su pogođeni Mercedes-Benz s padom od 18,5 posto i Volkswagen (12,7 posto), te Audi (6,8 posto) i Volvo (5,8 posto). Najveći segment po tipu vozila – pick-up kamioneti – su imali rast prodaje od 5,1 posto godišnje, na gotovo 1,22 milijuna, dok su putnička vozila pala za 9,6 posto godišnje, na nešto više od 240.000 komada.
