Američki Senat izglasao Trumpov zakon o smanjenju poreza i povećanju javnog duga

Američki predsjednik Donald J. Trump odgovara na pitanje novinara na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući, Washington D.C., 27. lipnja 2025. EPA/Shawn Thew

Republikanci u američkom Senatu usvojili su u utorak gigantski zakon o reformi poreznog sustava i javnoj potrošnji predsjednika Donalda Trumpa, i time odobrili paket mjera za dramatično smanjenje poreza, smanjenje izdvajanja za socijalne programe, te povećanje izdvajanja za vojsku i agencije vezane za imigraciju, uz povećanje državnog duga za 3.3 trilijuna dolara.

Zakon sada ide u američki Dom zastupnika na konačno usvajanje, iako je nekolicina tamošnjih Republikanaca već izrazila protivljenje nekim odredbama koje je Senat uvrstio u zakon. Trump je naumio potpisati zakon do američkog Dana neovisnosti, u petak 4. srpnja, a predsjedavajući Doma zastupnika Mike Johnson rekao je da želi da se sve riješi do tog roka.

Novi zakon produljuje dosad privremene porezne rezove iz vremena prvog Trumpovog mandata uvedene 2017. godine, uvodi porezne olakšice za napojnice i prihode za prekovremeni rad, te će povećati javnu potrošnju za vojsku i provedbu imigracijskih zakona. Zakonom će se također rezati 930 milijardi dolara izdvajanja za zdravstveni program Medicaid i financiranje hrane za socijalno ugrožene Amerikance, a ukidaju se i brojni poticaji za zelenu energiju koje je uveo bivši Demokratski predsjednik Joe Bidena.

Debata o zakonu otkrila je duboke podjele među Republikancima oko brzog rasta američkog javnog duga koji trenutno iznosi $36.2 trilijuna dolara. Novim zakonom se i podiže gornja granica duga koju je savezna vlada sama sebi propisala, za 5 trilijuna dolara. Kongres sad mora odobriti povećanje granice za zaduživanje u sljedećih nekoliko mjeseci – ako to ne učine, postoji opasnost od katastrofalnog bankrota.

Senat je usvojio Trumpov paket na jedvite jade. Stotinu senatora glasalo je 50-50, uključujući i tri Republikanca koji su se pridružili Demokratima i također glasali protiv. Ključni 51. glas koji je prevagnuo stigao je od potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea, koji ima pravo glasati u slučaju neriješenog rezultata.

Glasanju je prethodila cjelodnevna debata u kojoj su se Republikanci mučili s opravdanjem visoke cijene novog zakona i njegovim efektom za američki zdravstveni sustav. Dobar dio cjenkanja u zadnji čas vrtio se oko pridobivanja Republikanske senatorice Lise Murkowski iz Aljaske, koja je bila najavila da će glasati protiv zakona ako se ne uvedu značajnije izmjene.

Konačna verzija zakona kojeg je odobrio Senat uključuje dvije odredbe koje su ju nagovorile da podrži zakon – po jednoj su se ipak povećala sredstva za pomoć u hrani socijalno ugroženim građanima na Aljasci i u nekoliko drugih saveznih država, a po drugoj bit će izdvojeno 50 milijardi dolara za pomoć ruralnim bolnicama da se nose s posljedicama velikih rezova za Medicaid.

Glasovanje u Domu zastupnika, u kojem Republikanci imaju većinu, tj. 220 od ukupno 432 predstavnika, također će najvjerojatnije biti vrlo napeto. Johnson, koji predsjedava donjim domom Kongresa, izjavio je u intervjuu za Fox News da će Republikanska stranka pokušati progurati zakon kroz kongresni odbor u srijedu, što znači da bi se o njemu moglo glasati prije nacionalnog praznika u petak – osim ako te planove ne poremete olujno nevrijeme poput onih koje već danima prijete na području grada Washingtona.

Prvotna verzija Trumpovog zakona, prije nego što se poslao u Senat, usvojena je u svibnju sa razlikom od samo dva glasa, a nekoliko Republikanaca je već reklo da ne podržavaju sada izmijenjenu verizju, za koju nestranački Kongresni ured za proračun (CBO) procjenjuje da će povećati javno zaduženje za još 800 milijardi dolara u odnosu na originalnu verziju prije senatskih izmjena.

Republikanci se muče s pokušajima da pomire zahtjeve konzervativaca za dubljim rezanjem javne potrošnje kako bi se smanjio deficit, sa zabrinutošću umjerenijih zastupnika iz siromašnijih država koji misle da bi dramatično rezanje Medicaida moglo naštetiti njihovim biračima, jer zakon predviđa i smanjenje dostupnih usluga u ruralnim područjima.

Zakonu prigovaraju i neki Republikanci iz država s visokim poreznim opterećenjem, uključujući New York, New Jersey i Kaliforniju, koji traže veće porezne olakšice za one koji plaćaju poreze na državnoj i lokalnoj razini. Zakon je također naišao i na oštre kritike milijardera Elona Muska, bivšeg Trumpovog bliskog suradnika, koji je također protiv zbog ogromne cijene zakona, te je najavio da će podržati protukandidate koji se budu kandidrali protiv Republikanskih zastupnika na izborima sljedeće godine.

Zakon u obliku kojeg je izglasao Senat donio bi neke od najvećih povlastica za top 1 posto američkih kućanstava koja su u 2025. zaradila 663.000 dolara ili više. Osobe s visokim primanjima imat će najviše koristi od poreznih rezova, priopćio je CBO.

Neovisni analitičari kažu da bi se pooštravanjem uvjeta za dobivanje socijalne pomoći za hranu i zdravstvenu skrb praktički smanjili prihodi siromašnih Amerikanaca jer bi se neizbježno povećali njihovi troškovi za hranu i zdravstvo. Nestranački CBO prognozira da će oko 12 milijuna ljudi po senatskoj verziji zakona ostati bez zdravstvenog osiguranja.

Povećanje nacionalnog duga praktično će funkcionirati kao prijenos novca s mlađih na starije generacije Amerikanaca, kažu analitičari. Demokrati su jednoglasno protiv predloženog zakona, a istovremeno Republikanci odbacuju projekcije CBO-a i tvrde da se rezanjem Medicaida samo režu troškovi zlouporaba i prevara iz zdravstvenog sustava.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari