Najviši američki i kineski dužnosnici sastali su se u ponedjeljak u Stockholmu i više od pet sati razgovarali o razrješenju dugotrajnih gospodarskih prijepora koji se nalaze u središtu trgovinskog rata između ta dva vodeća gospodarstva na svijetu.
Američki ministar financija Scott Bessent predvodio je američki pregovarački tim koji je stigao u Rosenbad, rezidenciju švedskog premijera u središtu Stockholma. Kineski vicepremijer He Lifeng također je viđen na istoj lokaciji.
Analitičari smatraju da je glavni predmet razgovora potencijalno produljenje primirja koje je trenutno na snazi, za još tri mjeseca. Trenutno primirje, dogovoreno u Ženevi, istječe 12. kolovoza, i do tog datuma bi se trebao postići trajniji sporazum o carinama i carinskim stopama između te dvije zemlje. Trenutni dogovor je privremen, te je njime okončana dotadašnja svakodnevna eskalacija trgovinskih mjera i prijetnji između Washingtona i Pekinga.
Delegacije su napustile ured oko 8 sati navečer po švedskom vremenu, i nisu davale izjave okupljenim novinarima. Očekuje se da će se nova runda razgovora nastaviti u utorak prijepodne. Ako se ne postigne sporazum, globalni lanci opskrbe mogli bi se suočiti s novim previranjima, jer bi automatski američke carine skočile na troznamenkastu razinu, što bi de facto označilo bilateralni trgovinski embargo.
Američki predstavnik za trgovinu (USTR) Jamieson Greer izjavio je da “danas ne očekuje neki ogroman napredak” na razgovorima u Stockholmu. “Ono što očekujem jest nastavak je nadzora i provjere kako se provodi naš dosadašnji sporazum, da postoji slobodan protok ključnih minerala između dvije zemlje, i da se postave temelji za unaprijeđenje trgovine i uravnoteženu trgovinsku razmjenu u budućnosti,” rekao je Greer za TV kanal CNBC.
Stockholmski pregovori stižu nakon što je predsjednik Donald Trump s Europskom unijom u nedjelju dogovorio dosad najveći trgovinski sporazum, po kojem će SAD uvesti jednostranu carinsku stopu od 15 posto na većinu europske robe.
Analitičari kažu da je najvjerojatniji ishod novo 90-dnevno produljenje primirja za carinske mjere i izvozne restrikcije između Kine i SAD-a, koje je dogovoreno sredinom svibnja. Produljenje sadašnjem režima bi olakšalo planiranje potencijalnog sastanka na vrhu između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga krajem listopada ili početkom studenog.
Financial Times izvijestio je u ponedjeljak da je SAD pauzirao restrikcije na izvoz vrhunske tehnologije u Kinu, kako bi se izbjeglo da ograničenja ometaju trgovinske pregovore s Pekingom i povećalo šanse Trumpu da dogovori sastanak sa Xi Jinpingom.
U međuvremenu, u Washingtonu američki senatori iz obje vodeće stranke planiraju ovog tjedna predstaviti nacrte zakona koji ciljaju na Kinu, zbog kineskog tretmana manjinskih skupina, političkih disidenata i odnosa prema Tajvanu, u kojima se naglašava važnost sigurnosti i ljudskih prava – što bi također moglo zakomplicirati razgovore u Stockholmu.
Tajvanski predsjednik Lai Ching-te odgodit će turneju u kolovozu koji je trebao uključiti i posjet SAD-u. Potencijalni dolazak tajvanskog dužnosnika ogorčio bi Pekinga, što bi vjerojatno poremetilo trgovinske pregovore. Kina ustraje da je Tajvan njezin teritorij, što Tajvan odbacuje, I Peking osuđuje bilo kakav oblik podrške Washingtona Taipeiju.
Raniji američko-kineski trgovinski pregovori u Ženevi i Londonu u svibnju i lipnju bili su usmjereni na smanjenje carinskih mjera odmazde SAD-a i Kine, s troznamenkastih brojki, i upostavu trgovine rijetkim mineralima koju je obustavila Kina, kao i američkog izvoza Nvidijinih čipova H20 za umjetnu inteligenciju.
Razgovori se zasad nisu doticali širih gospodarskih pitanja. Među njima su i pritužbe SAD-a da kineski model gospodarstva kojeg vodi država i koji se temelji na izvozu preplavljuje svjetska tržišta jeftinom robom, te s druge strane pritužbe Pekinga da američke restrikcije za izvoz tehnološku robu služe da bi se zaustavio kineski rast.
“U Ženevi i Londonu samo se pokušalo vratiti odnose na pravi put, kako bi mogli, u nekom trenutku, zapravo pregovarati o pitanjima koja izazivaju nesuglasice između dviju zemalja,” kaže Scott Kennedy, stručnjak za kinesku ekonomiju u think tanku CSIS iz Washingtona.
Pročitajte još:
Bessent je već najavio moguće produljenje roka za dogovor, i kazao da želi da Kina preusmjeri svoje gospodarstvo, sa sadašnje orijentacije na izvoz, prema povećanju domaće potrošnje.
Analitičari kažu da su pregovori SAD-a i Kine daleko složeniji od pregovora Washingtona s ostalim azijskim zemljama, te da će za to biti potrebno više vremena. Kineska dominacija na globalnom tržištu rijetkih zemnih minerala i magneta, koji se koriste u svemu od vojnog hardvera do automobilske industrije, pokazala se kao učinkovita metoda pritiska na američku industriju.
