Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država smanjile su u srijedu kamatne stope za četvrt postotnog boda — prvo smanjenje u 2025. godini — te predviđaju još dva smanjenja do kraja godine.
Središnja banka donijela je odluku većinom glasova da spusti svoju referentnu kamatnu stopu na raspon od četiri posto do 4,25 posto. Smanjenje za 25 baznih bodova predstavlja prvo ublažavanje monetarne politike od prosinca prošle godine.
Novoimenovani guverner Feda, Stephen Miran, usprotivio se odluci, zalažući se za snažnije rezanje od pola postotnog boda. Miran, bivši savjetnik Bijele kuće predsjednika Trumpa, imenovan je u upravni odbor središnje banke ranije ovog tjedna.
„Mislim da smo bili u pravu što smo čekali“ do sada za prvo smanjenje u 2025., izjavio je predsjednik Feda Jerome Powell na konferenciji za novinare u srijedu, ponavljajući da je bilo potrebno vrijeme kako bi se procijenio učinak carina na gospodarstvo.
Time je djelomično odbacio kritike iz Bijele kuće da je „prekasno“ razmatrao rezove veći dio godine. Powell je, kako piše Yahoo Finance, također umanjio značaj nagađanja da je unutar središnje banke postojala snažna potpora za veće smanjenje.
„Nije bilo nimalo raširene podrške za rez od 50 baznih bodova danas“, rekao je Powell. Izbjegao je izravan komentar na pitanje ugrožava li Miranovo imenovanje neovisnost Feda od izvršne vlasti.
Prema srednjoj procjeni svih dužnosnika Feda, očekuju se još dva smanjenja kamata ove godine, što je povećanje u odnosu na prethodnu prognozu iz lipnja, u trenutku kada tržište rada slabi.
U priopćenju Feda navedeno je i kako je rast zaposlenosti usporio a stopa nezaposlenosti je porasla, iako i dalje ostaje „niska“. Izostavljen je raniji opis tržišta rada kao „snažnog“.
Prognoze za ostatak 2025. godine odnosno kvartalni prikaz kroz grafikone, pokazuje kako devet dužnosnika Feda sada vidi tri smanjenja kamata, šest vidi jedno, jedan ne predviđa nikakva, dok jedan očekuje čak šest smanjenja. Za iduću godinu srednja je procjena još jednog smanjenja kamatnih stopa.
Powell je rekao da ga „ne iznenađuje“ raspon stavova, s obzirom na napetost između dvostrukog mandata Feda, održavanja stabilnih cijena i maksimiziranja zaposlenosti.
Dužnosnici Feda ažurirali su i svoje procjene gospodarskih kretanja. Inflacija se sada očekuje na 3,1 posto, isto kao i u prethodnoj procjeni. Projekcija BDP-a podignuta je na 1,6 posto u odnosu na 1,4 posto iz lipnja. Stopa nezaposlenosti predviđa se na 4,5 posto, što je isto kao i ranije, dok trenutačno iznosi 4,3 posto.
Tržište rada već je počelo pokazivati znakove usporavanja uoči ovog tjedna, što je pridonijelo odluci o rezanju. Gospodarstvo je u kolovozu otvorilo samo 22.000 radnih mjesta, uz rast stope nezaposlenosti na 4,3 s 4,2 posto. To znači da su posljednja tri mjeseca obilježena slabljenjem zapošljavanja.
Izazov za Fed ostaje inflacija, koja se tvrdoglavo zadržava znatno iznad cilja od dva posto. Najnoviji indeks potrošačkih cijena pokazao je da su tzv. „temeljne“ cijene, bez hrane i energije, u kolovozu porasle za 3,1 posto, zadržavajući se na istoj razini kao u srpnju.
Odluka o popuštanju monetarne politike u srijedu uslijedila je nakon višemjesečnih pritisaka predsjednika Trumpa da se stope snize, dok je on sam s najbližim suradnicima opetovano optuživao Powella da je „zakasnio“.
Istodobno, predsjednik Trump je nastojao ostaviti vlastiti pečat na središnju banku, instaliravši Mirana u odbor upravo uoči ovog sastanka. Također je pokušao smijeniti guvernericu Lisu Cook, dok razmatra kandidate za nasljednika Powella, čiji mandat istječe u svibnju iduće godine.
Pročitajte još:
Cook je sudjelovala na ovom tjednu nakon što je savezni sudac prošlog tjedna presudio da može ostati u odboru dok traje spor s predsjednikom.
Žalbeni sud je u ponedjeljak odbacio i Trumpov pokušaj njezina uklanjanja. Nakon toga, očekuje se da će administracija predmet uputiti Vrhovnom sudu. Upitan o situaciji s Cook, Powell je u srijedu izjavio da nije primjereno komentirati sudski postupak.
„Mi ćemo jednostavno nastaviti raditi svoj posao,“ dodao je, odgovarajući na pitanja o političkim pritiscima na instituciju.
