Američke carine veliki problem za švicarske proizvode

Sjedinjene Države su ključno tržište za švicarskog proizvođača Victorinox, poznatog između ostalog, po proizvodnji švicarskih noževa i takozvanih švicarskih kartica.

„Uvedene carine predstavljaju ogroman izazov za kompaniju koja proizvodi poznate švicarske džepne nožiće, rekao je izvršni direktor tvrtke, Carl Elsener, koji je istakao i kako premještanje proizvodnje u inozemstvo nije opcija.

Victorinox, tvrtka poznata po džepnim nožićima koji uključuju razna pomagala poput otvarača za boce, odvijača ili škarica, tvrtka sa sjedištem u Ibachu trenutačno pokušava sa SAD-om pronaći rješenje.

„Premještanje proizvodnje u inozemstvo – posebno za džepne nožiće – nije opcija, budući da je brend definiran svojih švicarskim podrijetlom“, rekao je Elsener.

Švicarska je ostala zatečena američkim carinama od 39 posto uvedenim prošlog četvrtka na švicarske proizvode koji ulaze u Sjedinjene Države. Radi se i o trenutačno najvišoj stopi u Europi.

Ove carine, koje su mnogo više od 15 posto koliko iznose, primjerice, carine na proizvode iz Europske unije ili Japana – prouzročile su veliki udarac proizvođačima industrijskih strojeva, satova, sira i čokolade.

„Kratkoročno gledano, situacija još nije kritična, prema riječima izvršnog direktora Victorinoxa, budući da su zalihe u Sjedinjenim Državama povećane prije nego što su carine stupile na snagu“, navodi izvršni direktor Victorinoxa.

Dodatni troškovi koji proizlaze iz ovih carina stoga ostaju “upravljivi za tekuću godinu”. No, Elsener je naglasio da, ako carine ostanu na snazi, tvrtka očekuje dodatne troškove do 13 milijuna dolara odnosno 11,12 milijuna eura godišnje počevši od 2026.

Iako tvrtka ostaje “fleksibilna” u “prilagođavanju promjenjivim uvjetima”, inzistira na tome da ostaje “predana” svojoj lokaciji u Ibachu, gdje je osnovana 1884.

Švicarski brend dobro je poznat u Sjedinjenim Državama, a posebice se proslavio zbog televizijske serije “MacGyver” iz 1980-ih i ranih 1990-ih, gdje se junak redovito izvlačio iz teških situacija zahvaljujući svom pouzdanom švicarskom nožiću.

Švicarska vlada i dalje razmišlja o hitnoj reviziji svoje ponude SAD-u, kao odgovor na neočekivano visoku carinsku stopu od 39 posto.

Potencijalnu izmjenu švicarske ponude najavio je ministar za gospodarstvo Guy Parmelin, upozorivši da bi ovako visoka stopa, kako je rekao početkom kolovoza, mogla dovesti do recesije u Švicarskoj, dok sektorske udruge upozoravaju da se njima ugrožavaju deseci tisuća radnih mjesta.

“Moramo potpuno utvrditi što se dogodilo, i zašto je američki predsjednik donio tu odluku. Jednom kada to budemo imali na stolu, možemo odlučiti kako dalje,” rekao je Parmelin prije stupanja carina na snagu.

Parmelin i švicarska čelnice kolektivnog predsjedništva Karin Keller-Sutter također su najavili da su spremni otputovati u Washington kako bi nastavili razgovore, ako to bude potrebno.

„Tako visoke američke carine mogle bi imati veliki efekt na švicarsko gospodarstvo koje je velikim dijelom orijentirano na izvoz, te bi povećale rizik od recesije“, rekao je Hans Gersbach, ekonomist sa sveučilišta ETH u Zurichu.

Po njegovom izračunu, švicarski bruto domaći proizvod (BDP) bi se mogao smanjiti za 0,3 do 0,6 posto se uvede carina od 39 posto. Ta brojka bi mogla narasti i na više od 0,7 posto, ako se u to uključe farmaceutski proizvodi koji trenutačno nisu uključeni u opću carinsku stopu.

„Produljeni period takvih trgovinskih poremećaja mogli bi smanjiti švicarski BDP za više od jedan posto“, kazao je Gersbach.

Ovakve carine bi također mogle navesti švicarsku središnju banku SNB da u rujnu snizi kamatne stope, kažu analitičari iz investicijske banke Nomura. Budući da su kamate spuštene na nulu, to bi dovelo do negativnih kamatnih stopa.