Carine vlade američkog predsjednika Donalda Trumpa na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od deset do 50 posto, u četvrtak su stupile na snagu kao dio strategije republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita.
Američka carinska i granična služba (CBP) počela je prikupljati više carine minutu nakon ponoći (po hrvatskom vremenu), nakon tjedana neizvjesnosti o konačnom postotku Trumpovih mjera i ubrzanim pregovorima s državama diljem svijeta koje su ih željele sniziti.
Carine koje su trenutačno na snazi podignule su efektivnu carinsku stopu Sjedinjenih Država iznad 17 posto. To je najviši porez koji će Amerikanci morati platiti na stranu robu još od razdoblja Velike depresije.
Donald Trump carinama proizvodnu industriju i radna mjesta želi vratiti u SAD. Pritisak je urodio plodom u slučaju tehnološke tvrtke Apple koja je najavila novo američko ulaganje od 100 milijardi dolara. Trump sada prijeti i uvođenjem carina u iznosu od 100 posto na poluvodiče proizvedene u inozemstvu.
„Dobra vijest za tvrtke poput Applea je da ako radite u Sjedinjenim Državama ili ste se bez ikakve zadrške obvezali ovdje raditi, neće biti naplate. Dakle, mnoge zemlje, mnoge tvrtke napuštaju razna druga mjesta i dolaze u Sjedinjene Države. Drugim riječima, uvest ćemo carinu od otprilike 100 posto na čipove i poluvodiče. Ali, ako ste se obvezali na rad u SAD-u kao što je to slučaj s mnogima, carine nema“, rekao je Trump.
U međuvremenu, osam velikih trgovinskih partnera, na koje otpada 40 posto američke trgovine, postiglo je okvirne sporazume s Washingtonom. Za ostale, s kojima nisu postigle sporazum, Sjedinjene Države uvele su carine koje idu i do 50 posto.
Južna Koreja i Japan osigurali su temeljnu carinsku stopu od 15 posto, podsjeća HRT. Glavni japanski pregovarač o carinama Ryosei Akazawa ipak je zatražio od Sjedinjenih Država da revidiraju predsjedničku uredbu o carinama na sastanku s najvišim američkim dužnosnicima u Washingtonu, priopćila je u petak japanska vlada.
No, Japan traži objašnjenja, prenosi Hina, s obzirom na to da je nepostojanje pisane potvrde o sporazumu sklopljenom sa Sjedinjenim Državama dovelo do nesporazuma u pogledu toga hoće li carine koje je odredio američki predsjednik Donald Trump, a koje su stupile na snagu u četvrtak, biti pridodane postojećima.
Velika Britanija je dogovorila carine od deset posto, a Vijetnam, Indonezija i Filipini između 19 i 20 posto. Među njima je i Europska unija, koja je dogovorila carinsku stopu sa SAD-om od 15 posto.
No, mnogima unutar EU-a to nije dovoljno. Njemačka automobilska industrija ionako je već u problemima. Tri automobilska diva koja čine više od 70 posto ukupnog izvoza automobila u SAD, a to su BMW, Mercedes-Benz i Volkswagen, bilježe pad dobiti u prvih šest mjeseci ove godine.
„Čvrsto vjerujem da moramo nastaviti pregovarati o daljnjem smanjenju američkih carina koje se odnose na Europu, jer samo štete gospodarstvima obiju strana“, rekao je Hubert Aiwanger, bavarski državni ministar za gospodarstvo, regionalni razvoj i energetiku.
Predstavnici Švicarske već vode izvanredne razgovore. Carine na robu iz te zemlje, sireva, čokolade i luksuznih satova, popele su se na čak 39 posto.
Pročitajte još:
„Ovo je za nas noćna mora, nadali smo se da se neće dogoditi. Kao da se probudite ujutro i pomislite, ‘ne, to nije bilo stvarno’. Ali jest. Uštipnuo sam se da se uvjerim da ne sanjam. Ali prilagodit ćemo se. I u svakom slučaju, osjećam da ovo neće trajati zauvijek“, ustvrdio je Sacha Davidoff, suvlasnik trgovine satovima.
Brazil, koji predvodi ljestvicu s najvišim nametom od 50 posto, održava konzultacije unutar zemalja BRICS-a kako bi zajedno odgovorile.
„Još nema artikuliranog glasa u BRICS-u, ali bit će ga“, poručio je Luiz Inacio Lula Da Silva, predsjednik Brazila.
