Slovačka, Mađarska i Slovenija su među osam zemalja srednje i istočne Europe čiji će izvoz biti najviše pogođen zbog carina koje je nametnula nova američka administracija, navodi se u istraživanju koje je provela Erste banka.
Hrvatska i Srbija su zemlje gdje će se to najmanje osjetiti uslijed najmanjeg udjela izvoza u SAD kao postotka u bruto domaćem proizvodu. Istraživanjem su još bile obuhvaćene Češka, Poljska i Rumunjska.
“Naša trenutačna prognoza za zemlje srednje i istočne Europe predviđa rast između 2,0 i 3,8 posto u ovoj godini i između 1,9 i 4,3 posto u 2026. godini. Carine od 20 posto nametnute Europskoj uniji (EU), izvan onih već ranije uvedenih na automobile i metale, bile su razlog za reviziju prognoza rasta koja je zasad relativno ograničena, odnosno do 0,3 postotna boda za 2025. i do 0,4 postotna boda za 2026. godinu. Konačan učinak za 2026. ovisit će o trajnosti trenutačnih carinskih stopa”, navodi Erste banka.
Kad je riječ o sedam zemalja iz srednje i jugoistočne Europe koje su članice EU-a, istraživanje je uzelo u obzir dva moguća scenarija. Lošiji je da će carine ostati na 20 posto, a bolji je da bi moglo doći do njihovog smanjivanja na 10 posto nakon drugog tromjesečja ove godine.
U tom boljem scenariju carine bi na rast djelovale maksimalno do 0,3 postotna boda, dok bi u onom gorem to moglo ići i do 0,8 postotnih bodova u slučaju Mađarske i gotovo isto toliko Slovačke.
Izravan učinak u tome smislu najmanje bi osjetile Rumunjska i Hrvatska.
Za Hrvatsku bi bolji scenarij značio negativan učinak na gospodarski rast od nešto manje od 0,2 postotna boda, dok bi u slučaju da carine ostanu na postojećih 20 posto to bilo 0,4 postotna boda.
Ono što Erste banka napominje je da osim izravnih učinaka treba uzeti u obzir da će na rast djelovati i neizravni učinci budući da su pogođeni najvažniji trgovinski partneri zemalja srednje i istočne Europe, pa tako i Hrvatske, a među njima je svakako jedna od najvažnijih Njemačka.
Na Sloveniju, primjerice, sadašnji bi režim američkih carina značio negativan učinak na rast od oko 0,6 postotnih bodova, a ako se carine smanje na 10 posto to bi onda bilo 0,3 postotnih bodova.
Uglavnom, za ovu godinu Erste banka za Hrvatsku predviđa rast od 2,8 posto koji bi u 2026. usporio na 2,6 posto. U Sloveniji bi ove godine rast bio dva posto i onda u 2026. 2,1 posto.
Najveći rast među osam zemalja regije obuhvaćenih istraživanjem očekuje se u Srbiji, i to 3,6 posto ove te četiri posto iduće godine.
Od članica EU-a Poljska bi bila predvodnica u rastu u 2025. s brojkom od 3,1 posto, a u 2026. godini to bi bila Mađarska s rastom od 3,4 posto.
Većina trgovine članica EU-a iz srednje i istočne Europe odvija se s ostalim zemljama u EU, odnosno između 70 i 80 posto ukupnog izvoza i uvoza odnosi se na druge članice EU-a.
Pročitajte još:
Njemačka je, očekivano, najveći trgovinski partner u tom kontekstu. Primjerice, čak trećina češkog robnog izvoza ide u Njemačku, a kod Poljske i Mađarske to je 25 posto. Hrvatska je u tom smislu najmanje izložena jer se desetina njezine ukupne robne razmjene odnosi na Njemačku.
Međusobna robna razmjena unutar zemalja srednje i istočne Europe također nije zanemariva i iznosila je u 2023. 237 milijardi dolara.
