Američka zrakoplovna industrija, koju je žetoko pogodio trgovinski rat predsjednika Donalda Trumpa i velik pad potražnje za putovanjima, trenutno lobira u Bijeloj kući za izuzeća od Trumpovih carina. Menadžeri iz te industrije proteklih su dana bili na sastancima s članovima Trumpove vlade i tražili od njih vraćanje bescarinskog režima postavljenog Sporazumom o civilnom zrakoplovstvu iz 1979. godine, zbog kojeg je taj do Trumpovog dolaska na vlast ostvarivao trgovinski višak od 75 milijardi dolara.
“Naš tim za odnose s vladom naporno radis na iznošenju razloga zašto bi ovu industriju trebalo izuzeti od nemate,” rekao je agenciji Reuters direktor financija tvrtke American Airlines Devon May. Zrakoplovna industrija vjeruje da bi se takvim izuzećem kompanijama pomoglo da smanje troškove, u situaciji kad dolazi do naglog pada potražnje potrošača za letovima, jer su zabrinuti zbog sporijeg gospodarskog rasta i rastućih stopa inflacije.
Zbog slabijih rezervacija aviokompanije sve više smanjuju planirani broj letova. Također su odustale od dosadašnjih financijskih prognoza i pokušaja veće kontrole troškova, u pokušaju da prije svega zaštite profitne marže. Istovremeno se pokušavaju boriti protiv povećanja cijena zrakoplova i avionskih dijelova, u trenutku u kojem proizvođači avionskih motora i trupova pokušavaju na njih prebaciti carinske troškove.
Neki direktori zrakoplovnih kompanija čak su najavili mogućnost vraćanja zrakoplova zakupljenih na leasing, te odgode isporuke već naručenih aviona. “Doista nam je teško pomiriti se s plaćanjem carina na te avione. To jednostavno nema nikakog ekonomskog smisla,” rekao je May.
Tvrke koje dobavlaju zrakoplove i motore također pokušavaju uvjeriti dioničare da ni njihove kompanije također neće platiti nove carinske troškove, pa sad raste i opasnost rizik od sukoba s aviokompanijama, tj. njihovim vlastitim klijentima. Boeing je izračunao da bi ih Trumpove carine mogle koštati nešto manje od 500 milijuna dolara godišnje.
Proizvođač motora GE Airspace procijenio je kako bi ga carine mogle koštati preko 500 milijuna dolara, dok je njegov najveći rival RTX projicirao oko 850 milijuna dolara dodatnih troškova godišnje. Sve tri kompanije kažu da računaju na poslovne strategije za rezanje troškova, što uključuje povećanje cijena i sporije isporuke.
Glavni direktor GE Aerospace Larry Culp upozorio je avioprijevoznike da ne odbijaju primanje isporuka, rekavši da “ima mnogo drugih kompanija koje će se ubaciti u listu čekanja i zauzeti njihovo mjesto.” Po podacima s kraja ožujka American Airlines ove godine očekuje primitak 14 novih aviona koje isporučuju europski proizvođač Airbus i brazilski Embraer. No, American Airlines sad očekuje da će se za neke od tih zrakoplova, uključujući i Airbusov model A321 XLR, koji se proizvodi u Europi, morati plaćati carine.
“Nama je vrlo teško zamisliti da plaćamo dodatnih 10 posto ili neku sličnu cifru na cijenu zrakoplova, koji ionako predstavljaju naš najveći kapitalni izdatak,” kazao je May. Njihov američki rival Delta Air Lines također ne želi platiti carine za isporuke zrakoplova, jer kažu da bi im takvi nameti poremetili poslovnu matematiku.
Čak ni avioni koji se sastavljaju u SAD-u nisu imuni na afekte carine, jer proizvođači moraju svejedno plaćati namet na brojne dijelove iz uvoza. Boeing trenutno plaća carinu od 10 posto na isporuke iz Italije i Japana, a direktor tvrtke United Airlines Scott Kirby rekao je da Airbus mora plaćati carine za zrakoplove koje sastavlja u Alabami.
Neki direktori kažu da bi avioprijevoznici bili u stanju podnijeti udarac carina da je potražnja za letovima u porastu. Međutim, rezervacije su se u protekla dva mjeseca osjetno pale, što je oslabilo njihovu cjenovnu moć. Cijene karata u ožujku su zabilježile najveći mjesečni pad još od rujna 2021. godine, pokazuju podaci američkog ministarstva rada. Do pada je došlo jer aviokompanije snižavanjem cijena pokušavaju potaknuti potražnju.
U nedavnom intervjuu direktor za financije kompanije Alaska Airlines Shane Tackett rekao je da rezervacije koje ostvaruju uglavnom su u nižim cjenovnim razredima. “I vjerujemo da je to nešto s čime se trenutno sve zrakoplovne kompanije moraju nositi,” kazao je Tackett. American Airlines je prošlog tjedna rekao da nije izgledno da će kupci prihvatiti više cijene letova zbog Trumpovih carina.
GE Aerospace sad procjenjuje da će se broj polazaka aviona iz Sjeverne Amerike, na koju otpada oko 25 posto svjetskog tržišta, sada smanjiti zbog smanjenja predviđenih letova. Brojka o odlasku zrakoplova vaćna je za industriju jer na njoj brojne kompanije sekundarnog tržišta temelje poslovne planove. Iz GE Aerospace kažu da usporavanje odlazaka obično počinje utjecati na poslovanje nakon četiri kvartala, tj. sa zakašnjenjem od oko godinu dana.
Pročitajte još:
Iz Bijele kuće inzistiraju da su veliki i tvrdoglavi trgovinski deficiti doveli do gašenja proizvodne baze u Americi, i potkopavanja ključnih lanaca opskrbe. Trump tvrdi da će njegove carine prisiliti kompanije da presele proizvodnju u SAD, čime bi u teoriji trebale stvoriti radna mjesta za američke radnike.
No, ljudi iz zrakoplovne industrije kažu da je njihova situacija drugačija od ostalih, budući da njihov sektor svake godine ostvari više od 135 milijardi dolara vrijedan robni izvoz. Osim toga, većina proizvodnje i zaposlenika nalaze se u SAD-u.
Culp je kaže da se nedavno sastao s Trumpom i pojasnio mu da je bescarinski status kojeg je avioindustrija uživala više desetljeća pomogao u ostvarenju trgovinskog suficita većeg nego u bilo kojoj drugoj industriji. Kazao je da je vlada “shvatila” poziciju njegove kompanije, ali je dodao i da to “nije jedina stvar koju pokušavaju riješiti.”
Jedan odgovor
Ne znam kako to planiraju dobiti