Američka vlada objavila popis trgovinskih barijera uoči Trumpove objave novih carina

Vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa objavila je u ponedjeljak enciklopedijski popis mjera i propisa stranih zemalja za koje smatra da predstavljaju trgovinske barijere za američku robu, dva dana prije takozvanog “Dana oslobođenja” kad bi Trump trebao objaviti “recipročne” namete za uvoz robe iz svih država na svijetu.

Godišnje izvješće, nazvano National Trade Estimate Report (NTER) objavio je Ured trgovinskog predstavnika SAD-a (USTR) koji je zadužen za trgovinske pregovore s drugim državama, i u njemu se taksativno popisuju prosječne carinske stope koje te zemlje primjenjuju u vanjskoj trgovini sa SAD-om, kao i sve druge vrste barijera, u rasponu od zahtjevnih propisa o sigurnosti hrane pa sve do zahtjeva za obnovljivim izvorima energije i propisima o javnoj nabavi.

Poglavlje o Europskoj uniji ima 34 stranice, i bavi se širokim rasponom europskih propisa, od propisa o farmaceutskim proizvodima i poljoprivrednim subvencijama, pa sve do zaštite intelektualnog vlasništva i poreznog tretmana digitalnih usluga, javne nabave, regulacije umjetne inteligencije, priznavanja profesionalnih certifikata, i slično.

Trumpove “recipročne“ carine, koje bi trebale biti objavljene u srijedu, imaju za cilj uvesti ekvivalentne američke carine za robu koju druge zemlje carine kad ju uvoze iz Amerike, ali i poništiti efekt percipiranih bescarinskih barijera koje “stavljaju izvoz iz SAD-a u nepovoljan položaj.”

Trump je prošlog tjedna najavio carinu od 25 posto na sav uvoz automobila u SAD, navodeći kao cilj jačanje američke proizvodnje – no koje će izgledno rezultirati novim cjenovnim šokovima I značajnim poskupljenjima. Zasad nije poznato kako će točno izvještaj koji ima ukupno 397 stranica i koji popisuje barijere u trgovini s 59 država i trgovačkih blokova utjecati na buduće američke carine.

Predsjednički savjetnik za trgovinsku politiku Peter Navarro često uzima na zub poreze na dodanu vrijednost koji u Americi ne postoji, a kojeg po raznim stopama naplaćuju države članice Europske unije, i za koje smatra da funkcioniraju kao “dodatan namet” i “subvencija za izvoz” u slučajevima kada se ostvaruje povrat PDV-a automobile koji se izvoze u SAD.

Ipak, izvješće USTR-a od ponedjeljka ne navodi PDV kao trgovinsku prepreku u dijelu koji se bavi mjerama EU i puno veći naglasak u kontekstu Europske unije stavlja na oporezivanje digitalnih usluga i novi mehanizam EU za ugljične emisije. U nekim dijelovima pojedine države članice se izdvajaju i navode kao primjer “trgovinskih barijera,” a na par mjesta spominje se i Hrvatska.

“Američke kompanije se žale na slučajeve u kojima su tehničke specifikacije i bodovanje u natječajima za javnu nabavu, čini se, bili skrojeni tako da favoriziraju određene ponuđače – a to je obično bio domaći dobavljač, ili dobavljač iz države članice EU, što zatim utjele na sudjelovanje u natječaju konkurentnih američkih tvrtki,” navodi se u izvještaju za Hrvatsku, u dijelu koji se bavi javnom nabavom u Europskoj uniji.

Nadalje, Hrvatska se spominje i kao jedna od deset država EU u kojima je pristupanje odvjetničkoj komori uvjetovano državljanstvom Europske unije ili Europskog ekonomskog prostora (EEA), što je preduvjet za obavljanje odvjetničkih usluga i pravnih poslova, i navodi se da je odvjetnicima koji nisu iz država Europske unije i koji imaju dozvolu da se bave svojim poslom u jednoj državi članici kompliciranija procedura za pribavljanje dozvole u drugoj državi članici nego što je to slučaj s državljanima EU.

Hrvatska se također spominje u kontekstu investicija. Iako se navodi da Hrvatska “općenito tretira strane ulagače isto kao i domaće,” u nastavku se prigovara da hrvatski zakon “ograničava vlasništvo i upravljanje u određenim sektorima za investitore koji nisu iz EU” i za primjer navodi riječni, morski i željeznički transport, špediterstvo, izdavačku djelatnost, skijaške poduke, kao i primarnu zdravstvenu zaštitu.

U dijelovima izvještaja koji se bavi nekim drugim zemljama, poput Argentine, Meksika i Ujedinjenih Arapskih Emirata, PDV se ipak navodi kao “opterećenje” za uvoz američke robe, a u dijelu koji se bavi Kinom navodi se kako je korištenje povrata PDV-a kojim se potiče izvoz određenih vrsta proizvoda oblik državne subvencije.

Mnoge od navedenih trgovinskih barijera tehničke su prirode, ili su rezultat vladinih uredbi kojima se blokira uvoz iz SAD-a, kao primjerice otezanja s izdavanjem odobrenja Europske unije za genetski modificirane usjeve, ili pak zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Amerike koji sadržavaju male količine određenih vrsta pesticida.

U izvješću se navodi da bi novi propis EU o minimalnoj količini recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži mogao stvoriti “neopravdane prepreke za američki izvoz,” i u nastavku se kaže da će SAD “surađivati s EU” na provedbi tog pravila.

U izvješću je naveden i niz već dugotrajnih trgovinskih sporova, kao primjerice kanadski sustav “upravljanja opskrbom” u mliječnoj i peradarskoj industriju, u kojem se primjenjuju uvozne kvote i visoke carine za prekomjerni uvoz, pri čemu se za uvozni sir koji prelazi dopuštenu kvotu uvoza naplaćuje carina od 245 posto, a za maslac 298 posto.

Trump se u svojim medijskim istupima u više navrata žalio na visoke namete za američke mliječne proizvode u Kanadi, ne spomenuvši da se radi o naknadi samo za prekomjerni uvoz, kazavši kako će Amerika na to odgovoriti “identičnim nametima, ukoliko od njih ne odustanu.”