Zagrebačka banka, Raiffeisen banka, OTP banka, A1 telekom, E.ON, Adria Dental… to su tvrtke i financijske ustanove čije se usluge naširoko koriste, ali u ovom slučaju ne radi se o popisu pružatelja nego o popisu primatelja usluga.
I to izgleda sasvim respektabilno. O čemu se zapravo radi? O tome smo porazgovarali s Ivanom Žunom koji je glavni izvršni direktor i osnivač tvrtke Agilos IT.
Kako navodi ta tvrtka na svojoj internetskoj stranici, nudi se sveobuhvatan skup usluga za učinkovitu integraciju sustava, automatizaciju procesa, konsolidaciju podataka te održavanje i upravljanje podacima.
Pa, čime se bavi Agilos? Kakve vrste usluga pruža?
Bavimo se podatkovnim rješenjima, prvenstveno u području skladištenja podataka i poslovne inteligencije (BI). Ukratko – pomažemo tvrtkama da iz svojih podataka izvuku pravu vrijednost. To znači da radimo na arhitekturi i migracijama baza podataka, implementaciji modernih sustava skladištenja podataka (DWH), razvoju izvještajnih i analitičkih alata, ali i na razvoju aplikacija koje prate takve sustave i olakšavaju svakodnevni rad korisnika.
Koji su istaknuti klijenti Agilosa i koju vrstu usluga najviše traže ili koriste?
Radimo s većim domaćim i regionalnim tvrtkama, među kojima su, recimo, Raiffaisen bank, Tokić, E.ON i Keindl Sport. Najčešće nas angažiraju da im složimo sustave i aplikacije koji im pomažu bolje upravljati tvrtkom, da se ne oslanjaju samo na instinkt, nego na podatke. To u praksi znači da lakše prate rezultate, uoče gdje gube, gdje zarađuju i mogu donositi bolje i brže odluke. Obično je to razvoj ili modernizacija DWH sustava, migracije s jednog rješenja na drugo (recimo SQL na ODI), te za izgradnju BI rješenja i aplikacija.

Na koje sektore gospodarstva, odnosno koje vrste tvrtki, je najviše usmjeren Agilos?
Najviše smo prisutni u bankarstvu, osiguranju, energetici i maloprodaji, posebno u auto-moto segmentu. To su sektori gdje se barata s velikim količinama podataka i gdje dobra analitika direktno utječe na poslovni rezultat.
Kakva je povratna informacija iz tvrtki koje koriste vaše usluge? Osjeti li se rezultat u poslovnim odlukama?
‘Feedback’ je uglavnom jako dobar. Klijentima se najviše sviđa što nakon implementacije imaju jasniji pogled na svoje poslovanje. Dobivaju kvalitetnije i brže izvještaje, lakše povezuju različite izvore podataka i mogu brže reagirati na promjene na tržištu. Ukratko, osjećaj kontrole i sigurnosti u donošenju odluka im je puno veći. Cijene to što smo prizemni i normalni, nema previše filozofije, dogovorimo se šta treba i toga se držimo, komunikacija je jasna i nema skrivanja ni okolišanja, a ako nešto zapne odmah to otvoreno rješavamo.
Kakav je bio razvojni put Agilosa? Koliko već dugo tvrtka djeluje i kakav profil stručnjaka okuplja?
Baš smo nekidan napunili sedam godina. Krenuli smo kao manji tim stručnjaka s jakom ‘Oracle pozadinom’, a danas okupljamo više od 25 ljudi različitih profila – od arhitekata i DWH/BI konzultanata do developera i projektnih menadžera. Zadnjih godina sve više se okrećemo ‘open-source’ tehnologijama i rješenjima u oblaku. Tu su uštede za klijente stvarno velike, ali nije samo to. Ta rješenja su u praksi brža, jednostavnija za korištenje i puno više prijateljska za korisnike u usporedbi s alatima mastodonata kako ih odnedavno zovemo. Najbolji dokaz koliko su postala pouzdana je činjenica da su nam se banke, koje su inače najstrože kad je riječ o regulativi, počele javljati s upitima baš za takve implementacije. Kad banke kažu ‘ovo nam je dovoljno sigurno i stabilno’, onda znaš da je tehnologija sazrela. Danas takva rješenja sve više širimo i na druge sektore i klijentima pomažemo da kroz njih dobiju modernu tehnologiju, jednostavniju upotrebu i ozbiljne uštede.

Kako stvari stoje s pronalaženjem radne snage, odnosno stručnjaka? Je li to izazov ili je relativno lako na tržištu naći potreban kadar?
To je uvijek izazov. Kvalitetni ljudi su rijetki, a potražnja velika. Ipak, uspijevamo graditi tim kroz kombinaciju starijih stručnjaka i mlađih ljudi koje sami školujemo i razvijamo. Nama je važnije da netko ima dobru bazu i volju za učenjem, jer specifična znanja iz DWH/BI svijeta ionako najbrže stječeš kroz rad na projektima.
Je li Agilos fokusiran samo na domaće tržište ili vidi i mogućnosti izvan hrvatskih granica? Koliko je uopće naše tržište veliko za ovakvu vrstu poslovanja?
Hrvatsko tržište je relativno malo, pa se od početka gledalo i vani. Radimo projekte i u regiji, a sve više se okrećemo prema zapadnoj Europi i Švicarskoj. Tamo postoji veća potražnja i veći budžeti, a nama je to prirodan smjer jer znamo da domaće tržište nije dovoljno veliko za dugoročni rast.
Pročitajte još:
Postoje li i kakvi su planovi daljnjeg razvoja poslovanja?
Plan je nastaviti širiti kompetencije i tehnološki (oblak, open-source, napredna analitika) i geografski. Želimo jače prisustvo na zapadnoeuropskom tržištu, a paralelno i dalje graditi odnose s domaćim partnerima kroz EU projekte i digitalizacijske inicijative. Ukratko, rast u znanju, ljudima i tržištima.
Jedan odgovor
Dobra ideja, treba nam više ovoga